Moringa – besmrtno drvo prirodni lijek za tlo!
Za prirodno održavanje kvalitete tla i voda (potoci, rječice, rijeke) bez upotrebe kemijskih sredstava najbolji će učinak imati besmrtno drvo, Moringa oleifera.
Već se neko vrijeme ta biljka probija na ekološku scenu jer je i odlično gnojivo za poboljšanje nekvalitetne zemlje. Izvorno potječe s Himalajskih planina, a danas se uzgaja diljem Afrike, Južne Amerike, Azije, a ima je i u Europi, uključujući i Hrvatsku (sadnice). To je stablo jake, prirodne otpornosti na vanjske uvjete, uključujući nemalo suha područja odnosno kamenita, šljunkovita i siromašna tla.
Stablo moringe rađa i tijekom suše
Jedno je to i od rijetkog drveća koje rađa i tijekom suše, a na glasu je kao lijek za gotovo dvjestotinjak bolesti. U Južnoj Americi moringa se koristi kao pročišćivač voda (sjemenke ploda) jer smanjuje njenu mutnost, odnosno sadržaj gline i bakterija u vodi pa se koristi i kao održiva ekološka alternativa.
UN, UNICEF i UNESCO moringu preporučuju u prehrani
Prema riječima umirovljenog profesora dr. Brune Novaka s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ujedinjeni narodi, UNICEF i UNESCO djeci i odraslima posebice u siromašnim dijelovima Afrike, zbog dobre hranjivosti preporučuju prehranu moringom. Ona se kaže, može uzgajati i kod nas, a najbolji je način uzgoj izpresadnica uključujući suksecivnu berbu lišća tijekom ljeta. Ako se biljka uzgaja u loncima, zimi se valja pohraniti u topliji ambijent, a u proljeće se treba iznova vratiti u vanjski prostor.
Drvo naraste do 10 metara, a iskoristiv je gotovo svaki dio biljke
Osebujno razgranato drvo u prirodi doseže visinu i 10-ak metara, a gotovo je svaki dio biljke iskoristiv. Korijen joj je razvijen, u zemlji širi zadebljale gomoljaste tvorbe od 20-ak centimetara. Mirisom podsjeća na hren, a promjer stabla moringe je oko 80 centimetara. Ima padajuće listove, široko jajaste i na vrhu s malim usjecima. Naličje listova prožeto je sitnim dlačicama, a cvijet je boje bijele kave i mirišljav.
Uz temperature od 20 stupnjeva naviše cvjeta cijele godine
Toploljubiva je vrsta koja voli temperature od 20 stupnjeva na više, a ako joj se osiguraju valjani uvjeti uzgoja, biljka nema razdoblje mirovanja, ne odbacuje listove i može cvjetati cijele godine. Voli i vlagu u zraku, a najbolje ju je hraniti organskim gnojivima (s visokim udjelom fosfora) nemalo u proljeće i ljeto kada se prihranjuje svakih mjesec dana. Štetnici su joj nerijetko grinje.
Presađuje se u proljeće u mješavinu treseta, pijeska i šumske zemlje
Presađuje se (sadnice se trebaju nabaviti kod provjerenih proizvođača) u proljeće u mješavinu treseta, pijeska i šumske zemlje uz drenažni sloj na dnu gdje će se postaviti. Odgovara joj osunčano mjesto, ali ne ono na koje zrake sunca izravno padaju.
Dobro podnosi i orezivanje listova kako bi se potaklo njeno grananje. Prof. dr. Novak ističe kako je moringa i iznimno ljekovita biljka, prava tvornica ljekovitih tvari sa više od 90 nutrijenata. Sadrži 10x puta više vitamina A nego mrkva i petnaest puta više kalcija od mlijeka. Otkriva i da moringa ima tri puta više esencijalnih aminokiselina od jajeta, 25x je bogatija željezom od špinata, a čak 50x više ima B2 kompleksaod srdela. Vitamina E bilježi 5x više od pšeničnih klica, a kako ne sadrži šećer, a ugljikohidrata ima malo, odlična je hrana za dijabetičare.
Pomaže kod upala i tumora, regulira rad metabolizma, štitnjače, šećera u krvi, a prevenira i osteoporozu!
Naš sugovornik ističe da moringa pomaže kod upala i tumora nemalo karcinoma jajnika, obnavlja stanice mozga, regulira tlak, rad metabolizma, štitnjače odnosno tjelesnu težinu. Dobra je kod liječenja anemije (B kompleksi), dijabetesa jer održava pravovaljanu razinu šećera u krvi, a prevenira i osteoporozu zbog bogatstva vitaminom D.
Kako sadrži zeatin i druge antioksidante preporučljiva je kod problema s kožom kojoj usporava i starenje. Moringa kaže naš sugovornik ima jaku antioksidativnu vrijednost i veliki kapacitet upijanja slobodnih radikala. Kombinacije antioksidanta koje ona sadrži mnogo su učinkovitije od postojanja jednog.
Najčešće se koristi lišće koje se suši hladnim postupkom i melje u prah
Zbog svega ta je biljka dobar dodatak prehrani, a najčešće joj se koristi lišće koje se suši hladnim postupkom potom melje u prah i pije kao čaj, ali od njega se rade i salate, variva,začini. Od sjemenki se u postojbini moringe pravi ulje a nakon njihovog cijeđenja male se pogačice odlažu u vodu. Moringa oleifera i njezina učinkovitost kako na čovjeka tako i na okoliš već je duže vrijeme i predmet istraživanja japanskih znanstvenika.
(agroklub.ba)
