Trinaest godina nakon dobrovoljne predaje Vojislava Šešelja haškom sudu Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) danas je izrekao prvostupanjsku presudu vođi srpskih radikala optuženom za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od 1991. do 1993. počinjene protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata na koje je poticao govorima mržnje i slanjem svojih dobrovoljačkih snaga u BiH i Hrvatsku.

Raspravno vijeće utvrdilo je da Šešelj nije kriv ni za jednu od devet točaka optužnice, rekao je sudacJean-Claude Antonetti.

Šešelja se teretilo po tri točke za zločine protiv čovječnosti i šest točaka za kršenje zakona ili običaja ratovanja. U optužnici se navodilo da je Šešelj zagovarao politiku ujedinjenja “svih srpskih zemalja” u homogenu srpsku državu, o kojoj je govorio kao o “Velikoj Srbiji“, a koja je uključivala Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i znatne dijelove Hrvatske i BiH. Šešelja se teretilo da je sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu (UZP) čija je svrha bila je da se većina Hrvata, Muslimana i drugih stanovnika nesrpske nacionalnosti silom trajno ukloni iz dijelova Hrvatske, BiH i Vojvodine, a u optužnici se navodi da je UZP nastao prije 1. kolovoza 1991. i trajao je najmanje do prosinca 1995.

Haaško tužiteljstvo u završnim je riječima prije četiri godine zatražilo da se Šešelja osudi na kaznu od 28 godina zatvora. Šešelj, koji je odbio pojaviti se u haaškoj sudnici na izricanju presude, rekao je da ima saznanja da će mu biti izrečena kazna od 25 godina zatvora.