Prve Olimpijske igre modernog doba privukle su športaše iz 14 zemalja s najbrojnijim delegacijama iz Grčke, Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Amerikanac James Brandon Connolly postao je prvi olimpijski pobjednik nakon više od 1500 godina. Pobijedio je u troskoku, osvojio drugo mjesto u skoku u vis i treće mjesto u skoku u dalj. Pobjednici su se tada nagrađivali medaljom izrađenom od srebra i maslinovim vjenčićem. Nijemac Carl Schumann izborio se za pet finala u tri različita športa. Atenjani su igre prihvatili s velikim entuzijazmom, a njihov sunarodnjak Spiridon Louis ih je nagradio pobjedom u najpopularnijoj disciplini – maratonu. Ceremonije otvaranja i zatvaranja ovih Olimpijskih igara održane su na stadionu Panathinaiko u Ateni.

Odluka da će se prve moderne Olimpijske igre održati u Ateni 1896. godine donesena je na osnivačkom kongresu Međunarodnog olimpijskog odbora 1894. godine. Iako Grčka do tada nije imala iskustva u organizaciji tako velikih natjecanja, a i financijska sredstva su bila relativno ograničena, Igre su u cjelini organizirane uspješno.

Na Igrama su održana natjecanja u 9 športova (atletika, biciklizam, mačevanje, streljaštvo, gimnastika, plivanje, tenis, dizanje utega veslanje- otkazano zbog jakog vjetra i jedrenje – otkazano zbog nedostatka odgovarajućeg broja jedrilica, s obzirom da strane posade nisu bile u mogućnosti transportirati svoje jedrilice), isključivo u muškoj konkurenciji. Ipak, postoji zapis o djevojci imena Stamata Revithi s nadimkom Melpomene (prema Grčkoj muzi tragedije), koja je iz protesta što ženama nije bio dozvoljen nastup otrčala maratonsku utrku 11. travnja, dan nakon što su svoju maratonsku utrku odradili muškarci.

(hr.wikipedia.org)