Već godinama traje svojevrsna trakavica oko izgradnje crkve Drinskih mučenica u Goraždu. Zapravo, riječ je još uvijek o planovima, a ne izgradnji, jer lokalna administracija uporno odgađa izdavanje čak i polazne dokumentacije za izgradnju ovog vjerskog objekta, piše Večernji list BiH.

Izgradnja na čekanju

Predstavnici Vrhbosanske nadbiskupije, predvođeni Vinkom kardinalom Puljićem, prije dvije godine obavili su usmeni razgovor s načelnikom općine Goražde, dr. Muhamedom Ramovićem, a ekonom nadbiskupije u rujnu 2014. godine podnosi zamolbu za dodjelu zemljišta. Iako je katolička zajednica u Goraždu malobrojna, izgradnja male crkve prvenstveno je motivirana čuvanjem uspomene na Drinske mučenice. Pet sestara mučenica Družbe kćeri Božje ljubavi, Mariju Julu Ivanišević, s. Mariju Bernadetu Banje, s. Mariju Krizinu Bojanc, Mariju Antoniju i Mariju Berchmane, četnici su ubili između 15. i 23. prosinca 1941. u Goraždu.

Njihova smrt svojevrsni je simbol stradanja Katoličke crkve u Drugom svjetskom ratu u BiH i ima značajno mjesto u kolektivnom sjećanju bh. katolika.

Međutim, sve ovo očito nije dovoljno lokalnim vlastima u Goraždu kako bi dodijelile zemljišnu parcelu i omogućile izgradnju crkve. Nakon pisma ekonoma Nadbiskupije, prvo je uslijedio zahtjev za uplatu pristojbe za dobivanje suglasnosti od javnih i komunalnih poduzeća. Iako je to ekspresno uplaćeno, prošli su mjeseci, a da nikakve reakcije općinskih vlasti nije bilo. Stoga je u ožujku 2015. godine ponovno općinskom načelniku poslana zamolba za dodjelu zemljišta. Ponovno slijede tri mjeseca šutnje i nova zamolba iz Vrhbosanske nadbiskupije. Tek u srpnju načelnik odgovara da je “postupak u tijeku” i da se radi skica lokacije.

Od Nadbiskupije je potom zatraženo da uplati 400 KM na ime osiguranja troškova u predmetu zahtjeva za dodjelu zemljišta, što je odmah i urađeno. Unatoč novim upitima načelniku Ramoviću, do danas ni jedan dokument ili dozvola za početak izgradnje crkve Vrhbosanska nadbiskupija nije dobila. U nedostatku službenih informacija mnogo je kuloarskih priča, a većina njih se svodi na to da lokalna vlast zapravo ne želi izgradnju crkve. Posebno ne u izbornoj godini, jer se pribojavaju reakcije svog biračkog tijela. Zašto da se gradi crkva kad u Goraždu skoro da i nema katolika, pitanje je potencijalnih glasača koje načelnik Ramović i lokalna vlast očito žele izbjeći.

Zato vjerojatno i višemjesečna pa i višegodišnja opstrukcija pokušaja da se podigne mala crkva u spomen na Drinske mučenice. Naravno, malo je vjerojatno da će načelnik službeno potvrditi da ne želi da se crkva gradi u Goraždu.

Osigurana sredstva

Svojevrsni apsurd u cijeloj priči je da su značajna inicijalna sredstva za izgradnju crkve odavno osigurana i to zahvaljujući donacijama.

Najizdašnija je ona profesora Vladislava Muse koji je još 2012. godine dao prilog za ovu crkvu u iznosu od 50.000 eura, koji se i danas čuva na bankovnom računu Vrhbosanske nadbiskupije – Župe Goražde. I sam profesor Musa je rezigniran zbog neizgradnje crkve pa je nedavno uputio i otvoreno pismo u kojem čak predlaže prenamjenu darovanih sredstava za druge potrebe Crkve ili katolika u BiH.

Na žalost, uspomena na pet časnih sestara koje su mučki ubijene za vrijeme Drugog svjetskog rata očito još neko vrijeme neće moći biti čuvana kroz crkvicu u Goraždu. Broj katolika desetljećima je na području istočne Bosne u opadanju, a nakon posljednjeg rata na njihovu prisutnost u ovom dijelu zemlje uglavnom podsjećaju još poneka crkva ili kapela i groblja.

(hms.ba)