SARAJEVO – Nedavno je popularni glumac Enis Bešlagić, koji je nakon „Pečata“ postao još popularniji, u velikom intervjuu jednim novinama rekao da misli kako će njegova djeca ostati u BiH živjeti a jedna od prednosti BiH je ta da ne može više biti zadužena jer smo zaduženi ne do grla već smo davno potopljeni u dugu. I s pravom se pita čovjek tko će više dati kredit Bosni i Hercegovini?

Ipak, Europska banka za obnovu i razvoj dala nam je zajam od 65 milijuna maraka za sanaciju šteta od poplava, na 15 godina uz povoljne uvjete, što to god značilo, i uz poček od tri godine, a uz ovu informaciju, Vijeće ministara objavilo je i da treba izvršiti izmjene u zakonu koji regulira zaduživanje i jamstva države i uskladiti ga s potrebama i normama Svjetske banke.

Nažalost, za sanaciju šteta od katastrofalnih poplava u proračunu sredstava nema i treba ih tražiti izvana. To se, eto, može tolerirati. Ali, nebrojeno puta je kreditni zaduženik BiH manipulirao sredstvima što je jasno, javna je tajna, ali dokaza nema.

S pravom se možemo i zapitati koje interese vide MMF, Svjetska banka i druge lihvarske organizacije u davanju kredita državi kao što je Bosna i Hercegovina? Samo jedan pada na pamet. Dug je iz godine u godinu sve veći. Jedan dug se prebija novim, još većim zaduženjem.Iz godine u godinu dug će samo rasti i država kao ova postaje taocem tih organizacija koje i postoje zbog ovakvih država koje su jednostavno prisiljene zaduživati se sve više jer to je jedina sposobnost vladajućih struktura.

Kada bi izračunali koliko je dužna jedna osoba u BIH, pali bi na tur. Obzirom da je ljudi ovdje sve manje, dug onih koji ostaju postaje samo veći. Novorođenče starta s dugom koji ne može pokriti ni dobitak na bingu, i to onaj glavni zgoditak kada je izvanredno kolo.

MMF je nastao kao projekt svjetskih velesila preko kojega će se kontrolirati svjetsko tržište novca. Iznosi koji se daju u zajam državama poput Indije ili Brazila, toliki su da ih ne možemo ni zamisliti. Ali, i države poput BiH, Armenije ili Moldavije, koje su manje i s manjim proračunima pa dobivaju i manje iznose kredita, kad tad će svoj dug otplatiti svojim resursima. Resursima koji više neće biti u vlasništvu države jer će moćnici kupiti po povoljnim uvjetima ono što vrijedi, vodu, šume, druga prirodna bogatstva. Primjer je rasprodaje država Hrvatska.

Zato imponira kada onako samouvjereno i bez imalo bojazni netko od vladajućih objavi – evo, dobili smo kredit. Treba reći – jadni ti smo, dobili smo kredit.

dnevno.ba