Cilj uspostave adresnog registra je da se uz tehničku potporu IDDEEA-e između MUP-ova i entitetskih geodetskih uprava stvore uvjeti za razmjenu podataka koji će omogućiti da se građani mogu prijaviti samo na adrese na kojima stvarno stanuju…

Prije nekoliko dana Al Jazeera je uradila prilog o radnom danu Stipe Penave, poštara koji radi u određenom dijelu Čapljine. Jedna od ljepših općina u BiH, u jednoj je stvari ipak komplicirana, a to su adrese ljudi. Primjerice, Stipe je tog dana bio u Zvirovićima i Trebižatu.

Veliki je broj osoba s istim imenom i prezimenom, a ja sam već navikao na ove ljude i znam kome što ide, a kad je riječ o nekim važnijim pošiljkama, nazovu me, informiraju što je potrebno. Lakše bi bilo raditi kada bi postojali brojevi, govori Penava.

Načelnik “bez broja”

U Trebižatu, pak, još kompleksnija priča. Više ljudi, više istih imena i primaju sličnu poštu. Primjerice, postoje tri Ivana Pavlovića u Trebižatu.

Komplicirano je, ipak dolazi mnogo različitih dokumenata, računa, a teško je zbog izvoda s banke, primjerice, govori jedan od Ivana Pavlovića. Potreban je proces numerizacije, slažu se sugovornici, a među njima i načelnik općine Čapljina Smiljan Vidić.

I ja sam trenutačno na adresi bez broja, kroz smijeh govori načelnik i u drukčijem tonu nastavlja o ozbiljnosti situacije.

Primjerice, nezgodno je s gospodarskog aspekta. Ako dođe neki ozbiljan investitor, kada mu kažete da se ono za što je zainteresiran nalazi na adresi bez broja, ispadate neozbiljni,govori načelnik Vidić. A, prema svemu sudeći, Čapljina nije izoliran slučaj. Naprotiv, niz je takvih primjera diljem zemlje. Gotovo je nemoguće provjeriti prebivalište koje je potrebno. Nije lako ni policiji kojoj kriminalci zasigurno sakriju trag i na ovaj način, bježeći i skrivajući se na različitim “bb” lokacijama.

Policija ima dodatne poteškoće, potraživanje kriminalaca iziskuje puno vremena i teško se, upravo zbog navedenih razloga, dolazi do njih, kazao je za AJB Ljudevit Marić, iz MUP-a HNK-a.

Amila Opardija iz Agencije za identifikacijske dokumente u BiH kazala je kako je aktivno više od 3,800.000 osoba s prebivalištem, od kojih je gotovo milijun i pol “bez broja”. Poražavajući su to podaci o adresama. U BiH je zbog toga pokrenut proces adresnog registra u BiH, kroz koji bi svaka osoba trebala biti povezana kućnim brojem kao jednim od temelja identifikacije. Upravo zbog toga u posljednje vrijeme održan je niz projekata i seminara o adresnom registru na kojima sudjeluju predstavnici općina koji su zaduženi za poslove ovog registra. Kako je priopćeno, cilj uspostave adresnog registra je da se uz tehničku potporu IDDEEA-e između MUP-ova i entitetskih geodetskih uprava stvore uvjeti za razmjenu podataka koji će omogućiti da se građani mogu prijaviti samo na adrese na kojima stvarno stanuju, što bi državnim institucijama olakšalo različite analize, procjene i strategije kad su u pitanju različiti sektori, a posebno ekonomski i socijalni.

Ovim bi se onemogućila manipulacija prijava na nepostojeće adrese, odnosno nepostojeće ulice i kućne brojeve.

Doprinos razvoju

Upravo švedska agencija CILAP stoji iza ovog važnog projekta koji se realizira preko entitetskih geodetskih uprava u BiH, a financira ga vlada kraljevine Švedske. Po dosadašnjim aktivnostima u određenim mjestima već su stvoreni uvjeti za uspješan operativni rad na izradi adresnog registra. Osnovni cilj CILAP projekta je preko učinkovite zemljišne administracije doprinijeti ekonomskom i socijalnom razvoju, održivom tržištu nekretnina, održivom korištenju zemljišta i pristupanju Europskoj uniji, stoji u priopćenju.