Javni natječaj za odabir korisnika grant sheme “Unapređenje poduzetničkih zona u Federaciji BiH za 2016. godinu” raspisan je u svrhu gospodarskog rasta i zapošljavanja novih radnika na lokalnoj razini

Između 100 i 200 tisuća maraka iznos je novčanih sredstava koja će Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta dati općinama i gradovima u FBiH za poboljšanje poslovne infrastrukture i utemeljenje poduzetničkih zona, piše Večernji list BiH. Javni natječaj za odabir korisnika grant sheme “Unapređenje poduzetničkih zona u Federaciji BiH za 2016. godinu” raspisan je u svrhu gospodarskog rasta i zapošljavanja novih radnika na lokalnoj razini. Novac će se utrošiti, između ostalog, i za izgradnja komunalne infrastrukture unutar poduzetničke zone, tamo gdje njezin nedostatak predstavlja prepreku razvoju poduzetništva.

Sredstva za zone

Također će se financijski podržati unapređenje usluga za razvoj poduzetničke zone kao čimbenika za gospodarski rast na lokalnoj razini. Korisnici sredstava grant sheme, kako stoji u javnom natječaju, “mogu biti jedinice lokalne samouprave u FBiH, samostalno ili u partnerstvu s drugim, susjednim jedinicama lokalne samouprave, drugim javnim ustanovama, privatnim ili nevladinim sektorom. Financijski doprinos grant sheme po pojedinačnom projektu s kojim se prijavljuje ne može biti niži od 100.000 KM ni viši od 200.000 maraka. Sufinanciranje od jedinice lokalne samouprave koja se prijavljuje za bespovratna sredstva iz grant sheme je minimalno 25 posto od ukupne vrijednosti projekta.

Ukupno trajanje projekta ne može prelaziti sedam mjeseci od datuma potpisivanja ugovora, a realizacija projekta treba biti okončana do kraja ožujka 2017. godine.

Spomenimo kako je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta od 2004. pa do 2015. godine za poslovne zone u Federaciji BiH izdvojilo više od 15,9 milijuna KM. Koliko ih je aktivno, a koliko ih se ugasilo, teško je bilo procijeniti. Do točnog broja poslovnih zona u FBiH bilo je teško doći, između ostalog, zbog, kako tvrde iz spomenutog ministarstva, slabe suradnje s nekim općinama i gradovima, a neki su davali nepouzdane podatke zbog različitog shvaćanja pojma što je to konkretno poslovna zona. “Bilo je i onih lokalnih vlasti koje nisu nikad ni donijele odluku o osnivanju zona, a izjavljivale su da je imaju. Naime, prema raspoloživim podacima, u FBiH postoji nešto manje od 80 poslovnih zona. Od ovog broja, desetak ih nije aktivno, dok je kod ostalih zona stupanj aktivnosti različit.

Potpora za korisnike

Prema napravljenoj analizi, u većini zona poduzetnici su vlasnici parcela, dok su općine i gradovi u svom vlasništvu ostavili cestovne veze u zoni i ostalu infrastrukturu, ali samo do granice parcela.

Problem u razvoju radnih kapaciteta u poslovnim zonama predstavlja sporo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa između jedinica lokalne samouprave kao vlasnika zemljišta prije njegove prodaje zainteresiranim investitorima. Kako bi se krenulo u razvoj poduzetničke infrastrukture u FBiH i unaprijedio rad poslovnih zona, Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta predložilo je još prošle godine Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da se sa svim razinama vlasti, a posebice s gradovima i općinama, radi na razvijanju modela veće potpore budućim korisnicima poduzetničke infrastrukture.

 

vecernji.ba