Josip Garić i njegova zaručnica Viktorija Miličević pokrenuli su neobičan biznis kojega nema čak ni u nomenklaturi bosanskohercegovačkih zanimanja.
Kako je Viktorija studentica druge godine Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, a Josip zaposlen u jednoj domaćoj firmi, htjeli su se okušati u primjeni znanja koje je Viktorija usvojila na fakultetu i tako povećati kućni proračun. Odlučili su se za neobično drvo – kinesku paulovniju.
“Došli smo na ideju da pokrenemo neki mali posao u struci moje zaručnice Viktorije. Odlučili smo se za paulovniju kao drvo budućnosti i nismo se pokajali. U početku jeste bilo malo teško. Bilo je i promašaja, ali evo, uspjeli smo proizvesti tri i pol tisuće sadnica od kojih smo dvije već prodali. Proizvodimo sadnice prve klase i njih nudimo tržištu, a drugu klasu uopće ne prodajemo. Cijena naše sadnice prve klase je tri konvertibilne marke i za sada smo zadovoljni. Sljedeće godine planiramo proizvesti 20 tisuća sadnica”, govori Josip, a njegova zaručnica Viktorija dodaje kako je htjela samo provjeriti znanje koje je usvojila na fakultetu.
Viktorija kaže kako se na fakultetu dosta toga uči teorijski, a da su njih dvoje pokušali stečeno znanje primijeniti u praksi i da su zadovoljni urađenim.
“Uspjeli smo klonirati sadnice paulovnije koje je tržište već prepoznalo po prvoklasnoj kvaliteti”, dodaje Viktorija.
“U ovoj zemlji se može raditi i zaraditi. Paulovnija veoma brzo raste. Ima veću kaloričnu moć od bukve, pa se koristi za proizvodnju peleta ili sječe za ogrijev. Može se koristiti i kao tehničko drvo za proizvodnju namještaja, brodova. Daje pet puta više kisika od bilo kojeg drugog drveta. Cvijet paulovnije je medonosan, pa pčele ‘lude’ za ovim cvijetom. Paulovnija je zaista drvo budućnosti, ali i za našu sretniju budućnost”, kaže na kraju razgovora Josip Garić.
(dnevnik.ba)