Volim Jajce
Aktualno BiH Politika TOP

ČVENK S G. KAPOM: Ustavno pravo najmanjeg naroda na ravnopravnost sad je već “majstorstvo manipulacije”

Adnan Kapo u svojoj kolumni na Al Jazeeri iznio je tezu da bi uvođenje izborne jedinice u FBIH bilo nepravedno prema Hrvatima koji bi se našli van te izborne jedinice. Odjednom raste sarajevska zabrinutost za Hrvate koji su upravo služili političkom Sarajevu kako bi ih to isto Sarajevo preglasavalo i preko njihovog postojanja nametalo tim istim Hrvatima predstavnike koje ti isti Hrvati nisu birali. Što u Dom naroda što u Predsjedništvo. Ovdje ćemo iznijeti polemiku s tekstom g. Kape koji je zgodan materijal za dekonstrukciju majorizacije koja se u BIH uporno podvodi pod građanske principe. Nije niti malo građanski provoditi ciljeve većinskog nacionalizma kroz građanski spin. Tekst g. Kape slijedi a naši odgovori na njega, i polemike, su quotani i pod drugom su bojom:

Kapin uvodni tekst: U važećem Ustavu Bosne i Hercegovine, takozvanom Dejtonskom ustavu, kada su u pitanju izbori za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine piše sljedeće: “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.”

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, s Draganom Čovićem na čelu, već dugo pravi pritisak da se izmijeni Izborni zakon Bosne i Hercegovine, kako bi hrvatski narod, kako se navodi, mogao birati “svoga” člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Iako prividno izgleda da se Čović bori za ravnopravnije odnose u Bosne i Hercegovini, njegova djela, retorika i ukupna politika govore sasvim suprotno. Da je dobronamjeran, onda bi se brinuo za kompletan narod, za kojeg tvrdi da je jedini njegov predstavnik, i tražio sveobuhvatne promjene Ustava Bosne i Hercegovine na cjeloj njenoj teritoriji i u svim segmentima.

Poskok: Na taj način bi državni sistem napravio pravednijim, s građaninom kao nosiocem demokratije, a ne narodom. Kada narod ima primat nad građanskim, u složenim zemljama kakva je Bosna i Hercegovina, onda se kreira idealna podloga za manipulacije raznih vrsta nad istim tim narodom. Čović je, moraju mu svi priznati, majstor manipulacije.

Međutim Kapo namjerno preskače nekoliko drugih odredbi Ustava. Za početak onu osnovnu. Da su narodi u BIH ravnopravni i konstitutivni. Kolektivno pravo naroda ugrađeno je u Ustav BiH. Može li se jedan narod smatrati ravnopravnim s drugim ako mu drugi narodi biraju predstavnike na svim razinama? Kapo ne navodi da u Ustavu BIH postoji utemeljen Dom naroda na federalnoj i državnoj razini. Što je to dom naroda ako nije tijelo koje štiti kolektivno pravo naroda? Sublimacijom građanskog parlamenta s Domovina naroda pretpostavljalo se da će Domovi naroda štititi kolektivna prava dok će drugi dom, zastupnički predstavljati volju građana, tj pojedinaca. Kada govori o načinu izbora člana Predsjedništva, zaboravlja Kapo još jednu vrlo jaku odrednicu Ustava koja definira što je to zapravo neki član Predsjedništva. Naime kada neki član Predsjedništva uloži veto, tako piše Ustav, na neku odluku, on taj veto šalje u nacionalni dom naroda. Kako bi se njegov veto dodatno potvrdio u Domu naroda, onog naroda iz kojeg je izabran. Uzmimo npr, da je Komšić, za svoje vladavine htio podnijeti veto na neku odluku. Kojem Domu naroda bi se on obratio? Obratio bi se Domu naroda iz kojeg uopće nije izabran. Hrvatskom domu naroda. Samo ta odredba ustava trebala bi g.Kapi biti dovoljna što je to član Predsjedništva iz nekog naroda. Legitimni predstavinik tog naroda, izabran voljom tog naroda. Problem Ustava je taj što je definirano da to budu Srbin, Hrvat i Bošnjak i ta odredba se kosi sa presudom Sejdić Finzi. No ako se shvati da se radi o političkom predstavniku Srba, Hrvata i Bošnjaka, kada se isčita cijeli Ustav, onda je jasno da taj predstavnik može biti bilo tko. Dakle teoretski, Bošnjak, može biti hrvatski član Predsjedništva ukoliko ga taj konstitutivni narod izabere. Koliko god to g. Kapi bilo čudno takav je današnji ustav BIH. No ako g. Kapo želi jačanje građanske demokracije sugeriramo mu da obrati pozornost na naš prijedlog uređenja BIH kao države s građanskom državnom vladom, jednim predsjednikom koji se bira po američkom sistemu, na principu raspršenosti glasova na teritoriju zemlje, a ne tek  apsolutnom većinom. Takva federalna država bila bi sublimacija građanskog i nacionalnog. S tim što bi nacioalna pitanja bila gurnuta na srednju razinu vlasti i prestala bi biti bitna. A u takvoj zemlji domovi naroda bili bi ukinuti jer bi federalna jedinica imala pravo veta na pitanja koja se tiču nacionalnih interesa.

Kapo: Male stranke i velika moć

Međutim, vratimo se u stvarnost i pogledajmo kako se sada istinski biraju članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine i uporedimo to s onim šta se nudi u eventualnim izmjenama Izbornog zakona. Nisam sretan što moram razdvajati glasače na narode kojima pripadaju, ali za ovu analizu to je, nažalost, neophodno. Iz Republike Srpske se bira, kako u Ustavu piše, Srbin. Da li samo Srbi biraju tog člana Predsjedništva, ili svi građani u tom bh. entitetu? Ironično zvuči, ali člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz tog entiteta po trenutnom zakonu biraju svi građani tog entiteta. Zašto?

Poskok: Etnička slika Srpske je takva, da nju pretežno nastanjuju Srbi, praktički je nemoguće da se u Srpskoj dogodi Komšić, i da na član Predsjedništva iz Srpske bude netko tko uopće ne dijeli nikakav zajednički politički sentiment, niti jezik, niti kulturu, niti ikakvo političko viđenje sa Srbima u BIH. Nema teoretske šanse da se u Srpskoj izabere Srbin, koji bi se zalagao za ukidanje Srpske itd. Primjerice, točno je da je Ivanića na vlast u Srpskoj donijela manjina bošnjačkih glasova no je li Ivanić srpski Komšić? Teško da jest. Isto tako u nekoj virtualnoj izbornoj jedinici koja bi bila većinska hrvatska, prevagu tijekom izborne utrke između dva kandidata, također može donijeti manjina bošnjačkih i srpskih glasova sutra, primjerice u nekoj virtulanoj utrci između Čovića i nekog drugog, Bošnjaci i Srbi mogli bi prevagnuti za nekog drugog kandidata, no taj drugi kandidat koji bi pobjedio Čovića nikakao ne bi mogao biti Komšić.  Taj čovjek ne bi bio legitimni predstavnik Hrvata, i opet bi imali ustavni problem no u svakom slučaju imao bi veći legitimitet od Komšića. Isto tako u većinskoj bošnjačkoj izbornoj jedinici prevagu između bošnjačkih kandidata mogli bi donijeti glasovi Nebošnjaka. Taj kandidat ne bi bio legitimni predstavnik Bošnjaka, ali bi imao znatan legitmitet i dio legitimiteta građana unutar te izborne jedinice. Inzistiranje da se u FBIH u kojoj je tri puta veći broj Bošnjaka od Hrvata, dva člana predsjedništva biraju prostom većinom građana znači inzistiranje na tome da Bošnjaci u BiH biraju dva člana predsjedništva a da u RS-u utječu na izbor člana Predsjedništva. Dakle kod g. Kape jasna je želja da se zadrži ogromna nadmoć jednog naroda nad ostala dva naroda. Zašto to g. Kapo želim nama, svojim susjedima i svojim sudržavljanima ako zna da takav izborni model unosi stalne političke sukobe u BIH? Zar mu nije dosta sukoba? Međutim, nakon presude ustavnog suda BIH, nameće se zgodan model, koji bi mogao rješiti izbor dva člana Predsjedništva u FBIH bez da se uopće crtaju izborne jedinice. Naime bez crtanja izborne jedinice, dva najbolje plasirana građanina FBIH koji žele postati članovi  Predsjedništva iz FBIH moraju za stupanje na tu funkciju jednostavno zatražiti privolu hrvatskog ili bošnjačkog Doma naroda, i na taj način bi oni, koji su dobili građansku potporu, ujedno kroz privolu u domu naroda, provjerili svoj legitimitet. Na taj način bi se izbjeglo crtanje izbornih jedinica, i svaki glas na tlu FBIH bi vrijedio isto. Naprosto bi se izbjeglo nepotrebno svađanje oko toga tko ima legitimitet a tko nema. Onaj član predsjedništva koji ne može dobiti privolu u jednom od dva doma naroda u FBIH ne može biti niti legitimni predstavnik tog naroda. Primjerice zamislimo da Komšić ne dobije privolu u hrvatskom domu naroda a ima najviše glasova u bošnjačkom domu naroda, on privolu traži u bošnjačkom domu naroda i dobije ju. Potom drugoplasirani Bakir Izetbegović traži privolu u hrvatskom domu naroda i ne dobije ju iako je drugoplasirano po broju glasova. To bi značilo da ispada iz igre. Treći kandidat recimo g. Sejdić dobije privolu hrvatskog doma naroda, i na taj način Komšić i Sejdić postaju članovi predsjedništva iz FBIH. Ovaj prijedlog omogućuje jednostavno da Dom naroda verificira legitimitet članova Predsjedništva bez crtanja izbornih jedinica, a dom naroda prema odluci Ustavnog suda u buduće će morati biti ono što je i zamišljeno da bude – Predstavničko tijelo koje predstavlja neki narod. Ovaj sistem se može aranžirati i drugačije na način da se u ovo verificiranje uključe i ostlai domovi naroda u FBIH.

Kapo: Poznato je da u najrazvijenijim demokratijama svijeta često najveću moć ili najbolju poziciju imaju male stranke, koje su jezičak na vagi koji je potreban da se formira vlada. Ako pogledamo samo okruženje, vidjet ćemo da je tako u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji. U Hrvatskoj je Most glavna prevaga između Socijaldemokratske partije i HDZ-a. Kome se Most priključi, taj formira hrvatsku vladu. U Crnoj Gori već dugo stranke s bošnjačkom i albanskom većinom doprinose stabilizaciji prilika i formiranje proevropske vlade. U Makedoniji se trenutno vodi najveći politički sukob od njenog osamostaljenja, ne zato što Makedonci nisu većina, nego zato što su podijeljeni, pa su Albanci ti koji imaju glavnu kartu na političkom stolu.

Situacija u Republici Srpskoj, bez obzira na puno manju politčku moć, podsjeća na slične okolnosti kada manjina može prevagnuti, ovaj put u izboru za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Političke stranke koje u tom entitetu okupljaju povratnike Bošnjake i Hrvate svjesne su da ne mogu izabrati nikoga drugog nego Srbina, pa u političkoj trgovini, koja je jedino što im je ostalo od demokratije, pokušavaju nadoknaditi Ustavom nametnutu neravnopravnost. Oni glasaju za kandidata koji može biti samo Srbin i time makar utjecati na izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz svoje izborne jedinice. Zauzvrat, ako prođe kandidat za kojeg su glasali, dobit će eventualno određene političke ustupke kad on ili ona budu izabrani.

Iz Federacije Bosne i Hercegovine biraju se, kako u Ustavu piše, Bošnjak i Hrvat. Ako se promijeni Izborni zakon po pitanju biranja Hrvata, onako kako to HDZ BiH želi, postavlja se pitanje šta će se desiti s glasovima Hrvata koji će ostati van teritorije koju traže kao ekskluzivnu za odlučivanje ko će sjediti u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine?! Jasno je da bi u novom izbornom zakonu Hrvat iz Hercegovine imao glavnu riječ.

Poskok: Prema ovoj tezi g. Zubak nikada ne bi bio hrvatski član Predsjedništva. Niti Čavara predjesnik FBIH. A bio je.  I jest. Iako je Bosanac. Tko to tvrdi da sutra upravo Bosanac neće biti hrvatski član Predsjendištva? I zašto g. Kapo tvrdi da bi Hrvati Hercegovine birali hrvatskog člana Predsjedništva ako uporno bosanski mediji tvrde da u Bosni živi više Hrvata nego u Hercegovini? Otkud ta nagla promjena političke teorije i statistike? Dakle tko je to u HDZ-u ikada kazao da se u izbornoj jedinici ne trebaju naći Hrvati van Hercegovine? Gdje je taj prijedlog da ga vidimo? Izborna jedinica uopće ne mora biti teritorijalna, a o neteritorijalnim izbornim jedinicama nedavno je na BHTV-u govorio g. Milan Sitarski iz IDPI-a. Izrazito je licemjeran ovaj osvrt g. Kape u još jednom dijelu. Preglasavanje Hrvata u Sarajevu npr. čije se postojanje godinama koristi kako bi se negiranjem njihove volje u hrvatski dom naroda postavljali Hrvati SDP-a bošnjačkim glasovima nije ga brinulo. Tu glasačku majorizaciju on naziva svijetlinom građanske demokracije. No sada je naglo zabrinut ako bi se dogodilo to da Hrvati jednog dijela zemlje imaju veću vrijednost glasa od Hrvata u Sarajevu. Skraćeno ako bošnjački glas vrijedi toliko da ga ima viška, pa osim bošnjačkih može birati i hrvatske predstavnike to je onda u redu. To je građanska demokracija. No kada bi Hrvat Hrvatu birao predstavnike to je nedopustivo. Ponavljamo – HDZ i HNS nikada nisu izišli s prijedlogom koji bi dokinuo vrijednost glasa Hrvata koji živi u Sarajevu . Radi se o imputacijama. Postoje brojna rješenja kojima se to može izbjeći. No g. Kapo ih namjerno ignorira. Inače mi već danas imamo upravo to o čem g. Kapo govori. Naime glas Bošnjaka u Srpskoj., koja je jedna izborna jedinica, u izboru bošnjačkog člana Predsjedništva ne vrijedi niti malo kod izbora bošnjačkog člana Predsjedništva. Slučaj Pilav koji je prošao u Strasbourgu upravo govori o tome. Bošnjak koji živi u Srpskoj ako želi glasovati za bošnjačkog, a ne srpskog člana Predsjedništva nema to pravo. Dakle g. Kapo kada hvali način izbora u Srpskoj upravo brani onaj princip protiv kojeg u FBIH ustaje. U Srpskoj mu je prihvatljivo da bošnjački glas ne vrijedi isto kao onaj iz FBIH kod izbora člana Predsjendištva dok mu to u FBIH nikako nije prihvatiljivo. I koliko god Kapo tvrdio da nastupa iz građanske pozicije, upravo je u ovom tekstu vidljiva ta nacionalistička matrica. Bošnjaci u Srpskoj trebaju glasati za srpskog člana predsjedništva , ne dati im pravo da biraju bošnjačkog, jer je njihov zadatak da od dva zla iz Srpske biraju manje zlo. dok se u FBIH ne smije dozvoliti da Hrvati redovno imaju pravo na legitimnog predstavnika u Predsjedništvu. Kapin uradak je majstorski primjer kako se nacionalistička intencija i želja za apsolutnim ovladavenjem nad institucijama od strane jednog naroda, može uspješno, literarnom vještinom prevesti u građanski šlagvort. Na koji, na žalost nasjedaju i neke međunarodne glave u BIH. Kada bi g. Kapina želja od BIH napravila bolje društvo ne bi čovjeku bilo krivo. No upravo ono što on zagovara nastavak je truleži BH društva. Neka jednostavno g. Kapo procjeni je li BIH bolje društvo s Komšićem ili bez njega.

Kapo: Izvan HDZ-a su Hrvati nemoćni

Oni Hrvati koji ostanu van zone koju bi HDZ BiH dobio novim izbornim zakonom, svjesni činjenice da više ne mogu utjecati na izbor željenog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, preći će u manipulativnu zonu, gdje će postati glasovi za političku trgovinu. Zašto bi jedan Hrvat iz Sarajeva, Tuzle, Zenice, Travnika, Jajca, Maglaja i mnogih drugih gradova gdje žive Hrvati trošio jalovo svoj glas? Kalkulacija u Čovićevim namjerama je jasna, a to je da će glasovi iz Hercegovine svakako izabrati onoga za koga se HDZ BiH odluči. Ostatak glasova na koje može utjecati postao bi slobodan dio glasačkog tijela, koje će moći, prema njegovim uputama, značajno odlučivati u utrci za Bošnjaka koji će sjediti u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Time bi hercegovački Hrvati bili jedini u Bosni i Hercegovini koji bi imali ekskluzivno pravo na biranje zapadnohercegovačkog člana Predsjedništva iz reda Hrvata, s novokreiranim potencijalom da utječu na izbor člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka.

 

Poskok: Ovo je još jedna zločesta imputiacija, inače pristojnog g. Kape. Je li Jajce u Bosni ili Hercegovini? Orašje i Odžak su Bosna. Žepče je Bosna. Novi Travnik, Vitez i Kiseljak su Bosna. Moramo se još dogovoriti oko Livna, no po avnojevskim granicama takođe je i Livno Bosna.

Kapo: Ova logika ne bi vrijedila ako Bošnjaci pristanu da svaku mjesnu zajednicu, haustor i kuću s hrvatskom većinom predaju HDZ-u BiH kao ekskluzivnu teritoriju za glasanje. To bi bio dupli učinak HDZ-a BiH, čime bi se ocrtale granice famoznog “trećeg entiteta”. Čak ni Srbi u entitetu gdje su apsolutna većina to pravo trenutno nemaju, jer, naprimjer, Mladen Ivanić zasigurno ne bi sjedio u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine da ga nisu podržali i nesrbi iz entiteta iz kojeg je biran. Ni Bošnjake u Federaciji Bosne i Hercegovine ne biraju samo Bošnjaci, zbog evidentnog multietničkog sastava partija iz kojih dolaze kandidati.

Poskok: Ovo je također još jedna zločesta imputacija g. Kape. Bošnjačke članove Predsjedništva oduvijek su birali Bošnjaci. Bez volje Bošnjaka nikada ne bi bio izabran niti jedna član Predsjedništva. g. Kapo jako dobro zna da izborna jedinica nije entitet. Da ona postoji 24 h kao izborni mehanizam,  i da nema nikakve institucionalne poluge. Ak je tome tak, granice trećeg entiteta već su ocrtane, jer i dans postoje izborne jedinice koje se zovu kantoni, a za izbor državnog doma naroda, izborne jedinice se razlikuju od kantonalnih. Što će reći da već imamo neke treće entitet? Il nemamo?

Kapo: Koliko god da je nakaradan trenutni sistem, a zasigurno jeste, on je puno demokratskiji u odnosu na ono što se traži. Istinska demokratska promjena Izbornog zakona po evropskim standardima, a kako bi se zadovoljio i građanski i nacionalni princip, bila bi da svaki Hrvat, Bošnjak, Srbin i pripadnik nekog od ostalih naroda u Bosni i Hercegovini može birati željenu osobu za člana Predsjedništva. Tada bi logično i demokratsko riješenje bilo da je cijela Bosna i Hercegovina jedna izborna jedinica. Na taj način bi se smanjila manipulacija i postigla veća demokratija i ravnopravnost. Ovako, s trenutnim željama, hercegovački Hrvati bi bili jedini etničko teritorijalni entitet koji bira svog člana Predsjedništva, direktno utječući na izbor drugog, odnosno Bošnjaka. Takvu polugu, po Ustavu i zakonu koji je na snazi, trenutno nemaju ni Bošnjaci, ni Srbi, ni Hrvati.

Poskok: Možda jedini narod, koji bi dana pristao na to da BIH bude jedna izborna jedinica jesu Hrvati u BIH. Ako g. Kapo zna kako da ukinemo Federaciju BIH, i kako da privolomo sarajevske partije na to molimo da nam to javi. Ponovno sugeriramo g. Kapi da razmisli o gore navedenim prijedlozima građanske Vlade BIH i jednog predsjednika države.

I onda u zaključku ide teška riječ:

Kapo: Aparthejd na mostarski način

Nadajmo se da zagovaranje promjena na principu aparthejda neće dobiti podršku u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Svi oni koji bi podržali ovakve izmjene Izbornog zakona napravili bi značajan korak ka daljoj disoluciji Bosne i Hercegovine. Građani Bosne i Hercegovine koji vole svoju zemlju žele vjerovati da će parlamentarci kojima su dali povjerenje naći načina da sačuvaju integritet i suverenitet zemlje, kao i svoj dignitet.

Poskok: Dakle apartheid na razini FBIH ne postoji. Biranje dva člana predsjedništva  od strane brojnijeg naroda nije apartheid? U državi navodno ravnopravnih naroda? Punjenje srpskog i hrvatskog doma naroda bošnjačkim glasovima nije apartheid? Kapo što ti je danas s logikom? Konzistentnost?

Kapo: Posebna je tema, i puno značajnija, što HDZ BiH i njen predsjednik neće stati na tome, nego će ići dalje. Naredni koraci ka rastakanju države išli bi s puno većim vjetrom u leđa, jer bi osjetio da može manipulirati ne samo sa svojim narodom, nego i s drugima, a na putu ostvarivanja svojih separatističkih planova.

Poskok: Kad smo kod rastakanja države, je li ikada sarajevska inteligencija napravila studiju koliko je SDP politika nametanja i preglasavanja, rastočila BH društvo a koliko pomogla u njegovoj integraciji? Je li, da budemo konkretni, veći neprijatelj države BIH Komšić ili Čović? Neki Hrvati kažu, da bez ponovnog izbora Komšića nema Trećeg entiteta, i da nam je važno da Bošnjaci i treći put preglasuju Hrvate kako bismo konačno dobili značajnu međunarodnu potporu u BIH. Što kažete na tu tezu g. Kapo?

Kapo: Iako je još uvijek ideal, svi oni koji vole Bosnu i Hercegovinu i koji istinski žele da procvjeta njena ekonomija i da uđe u NATO i Evropsku uniju trebaju konstantno ponavljati da žele državu bez entiteta i kantona, odnosno državu s ekonomskim regijama i punom demokratijom, s građaninom kao nosiocem te demokratije. To treba biti odgovor na sve retrogradne ponude ljudi malog formata, ma iz kog naroda dolazili.

Poskok: A što ako se 50% građana BIH s tim ne slaže? Je li ta građanska volja manje vrijedna volje. Evo nećemo spominjati da se radi o dva naroda i 50% građana. Iako , ponavljamo, građanska BIH, bez entiteta i kantona više bi odgovarala Hrvatima nego ovo što imamo danas. No barem su dva nacionalna pokreta u BIH koji nikada neće odustati od apsolutne vladavine u svoja dva entiteta. Zato g. Kapo kaže da treba na tome stalno inzistirati ali nikada do kraja to i provesti. Jer inzistiranje na građanskoj BIH lijepo zvuči u ušima stranaca i donosi bodove. U praksi , kad bi se to provelo, bošnjačke političke elite ostale bi bez dominantne kontrole nad 51% BIH jer bi na državnoj razini, države bez entiteta morali dijeliti vlast sa Srbima i Hrvatima. Ovako na razini FBIH pune srpske i hrvatske domove naroda, pripremaju nove Platforme i žele ovladati sa 51% BIH. Apsolutna kontrola 51% veća je moć nego jedna trećina kontrole 100% BIH.

Kapo: Svaka promjena bilo kojeg zakona, pa i Izbornog, treba biti sveobuhvatna i podjednaka za cijelu Bosnu i Hercegovinu i sve njene građane, a ne jedan njen dio, ili jedan dio građana. Prilikom dizanja ruke za ovakav izborni zakon i slične zakone koji urušavaju cjelovitost i integritet zemlje, svaki delegat treba biti svjestan ko predlaže zakon. Prijedlog izmjene Izbornog zakona kako ga vidi HDZ BiH dolazi iz politike koja je srušila Stari most i od Mostara napravila ruševinu. Ista ta politika već treću deceniju provodi neviđen aparthejd i diktaturu u Mostaru. Nije valjda da neko još vjeruje u iskrene namjere ovakvih prijedloga?

Poskok: Prijedlog zadržavanja apartheida na razini FBIH dolazi od politike koja je u BIH dovela mudžahedine, rušila Crkve i napravila Kazane i Trusinu. Hoćemo se i u 2018-oj gađati ratnim pričama g. Kapo? De malo kreativnosti, djeca nam odlaze…

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Povezani Članci

SELEKTIVNA PRAVDA EL BOSNE: Kako je moguće da ovaj deklarirani džihadist nikada nije optužen?

Volim Jajce

Nevjerovatna priča kanadskog vojnika o dječaku iz ratnog Visokog

Volim Jajce

SREDIŠNJA SVEČANOST OBILJEŽAVANJA 25. OBLJETNICE „LIPANJSKIH ZORA“

Volim Jajce
Učitavanje....