Kuvajćanin Abdul Medžid u Bosni i Hercegovini (BiH) se osjeća „vrlo ugodno“. „Došao sam ovdje kao turista. Ovo je veoma lijepa zemlja i ljudi su veoma dobri. Sada sam u Sarajevu, ali sam bio i u Travniku i još nekim gradovima. Oduševljen sam onim što sam vidio. Uživam u bosanskoj klimi i bosanskim planinama, rijekama i jezerima“, kaže Abdul Medžid za Deutsche Welle.
Bedr Al-Šemri je iz Haila, grada u Saudijskoj Arabiji. Za razliku od Abdula Medžida, Al-Šemri razmišlja i o kupovini zemljišta u BiH.
Na pitanje zašto, odgovara vrlo konkretno: „Pogledajte ovo zelenilo, ove planine koje nas okružuju. Sve ove rijeke, jezera… klima je ovdje tako osvježavajuća, a u Saudijskoj Arabiji je veoma vruće.“
Sa Abdul Medžidom i Bedr Al-Šemrijem novinari Deutsche Welle-a razgovarali su u sarajevskom naselju Ilidža.
Ulice Ilidže, ali i središnji gradskih područja, ovog su ljeta preplavljene i gostima iz arapskih zemalja. Sarajevo je i 2016. godine glavna bh. destinacija arapskih turista, ali ih ove godine u većem broju ima i u drugim bh. gradovima.
Al-Šemri kaže da je bio i u Mostaru i Bihaću, gradovima za koje ima samo riječi hvalne.
Gosti iz arapskih zemalja uočljiviji su od drugih turista. Arapske žene uglavnom su potpuno pokrivene, odnosno odjevene su u burke. Ilidžanske kafane i restorani puni su arapskih turista, a cjenovnici i druge ponude te oglasi na obližnjim objektima često su tiskani i na arapskom jeziku. Lokalni biznis potpuno je prilagođen novoj vrsti potražnje.
U kavanama koje računaju na arapske turiste, više nema alkoholnih pića, uprkos negodovanju lokalnih ljubitelja „dobre kapljice“. Arapske obitelji rado se odmaraju i na travi ilidžanskih parkova, gdje mnogi obavljaju i molitvu, kada za to nastupi vrijeme.
Lokalno stanovništvo o arapskim turistima
Gotovo neprimjetno lokalno stanovništvo ima podijeljena mišljenja o arapskim turistima.
„Nismo protiv Arapa! Drago nam je što turisti dolaze, odakle god da dolaze, ali Arapi su specifični. Donose pare, ali ne poštuju propise. U Sarajevu trenutno cvjeta gradnja skupih objekata, a kupci su mahom Arapi. U BiH je sve više siromaštva i besperspektivnosti, a za Arape se prave apartmani, njima se naši općinski čelnici klanjaju i dodvoravaju, dopuštajući im i ono što lokalnom stanovništvu inače nije dozvoljeno“, kaže jedan stanovnik Ilidže koji nije želio da mu navodimo ime (J.K.).
„Tko nam je kriv kad ništa svoje ne cijenimo. Jedino nama parkovi ne služe da u njima uživamo. U drugim metropolama, npr. Beču, ljudi najnormalnije leže u parkovima, a mi se čudimo i ‘krstimo’ što se Arapin izvrnuo u parku na Ilidži“, ističe A.D.
A.M. nema ništa protiv Arapa, dokle god oni poštuju norme ponašanja i zakone.
„No, bojim se da oni ne poštuju ni jedno ni drugo. Ako bosanski musliman ne klanja na livadi u parku, ne vidim zašto bi to bilo dozvoljeno bilo kojem Arapinu koji dođe u ovu zemlju. Način na koji dolaze do nekretnina pod lupom je sigurnosnih agencija što daje osnova za sumnju da im ni poštivanje naših zakona nije jača strana. Ti ljudi otvaraju firme, ali ne zapošljavaju, već kupuju ono najvrijednije što imamo, našu zemlju, gdje grade elitna naselja samo za sebe, izolirana od običnog bh. puka. Od svega toga mi imamo samo kratkoročnu financijsku korist. Naši vlastodršci ne brinu o tome što će nam to donijeti u budućnosti, jer oni ionako ne misle dalje od svog mandata“, kaže A.M.
Kupovina nekretnina
Zbog toga cijene nekretnina u BiH rastu, a vlasnici zemlje u okolini Sarajeva zadovoljno trljaju ruke. Ranije su u prodaji atraktivnih lokacija u okolini Sarajeva prednjačili Srbi, a sada su se u biznis uključili i svi ostali, uključujući i lokalnu vlast.
Posljednjih dana mjeseca kolovoza velika medijska prašina podigla se oko prodaje zemljišta, navodno u vodozaštitnoj zoni na Vrelu Bosne, popularnom sarajevskom izletištu i omiljenoj arapskoj destinaciji. Općina je na ovoj lokaciji Kuvajćanima prodala oko 580 kvadratnih metara zemljišta, po cijeni od 75 maraka po kvadratnom metru.
Kako je riječ o lokaciji u neposrednoj blizini vodozaštitne zone, odakle se vodom opskrbljuju stanovnici Sarajeva, reagirala su brojna eko udruženja, upozoravajući da bi bilo kakva gradnja na spornoj lokaciji mogla dovesti do novih poremećaja u opskrbljivanju Sarajeva vodom.
Zemlju u Sarajevu i drugim bh. gradovima najviše kupuju Kuvajćani te državljani Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina i Saudijske Arabije. Arapski zaljubljenici u bh. prirodne ljepote zemlju kupuju preko specijaliziranih agencija za promet nekretninama.
Prema važećim bh. zakonima, strani državljani mogu kupiti nekretninu u BiH ako u ovoj zemlji imaju registriranu firmu, pa su takve tvrtke u Sarajevu počele nicati „kao gljive poslije kiše“. Sumnja se da su mnoge fiktivne, odnosno da im je prioritet kupovina zemljišta, a ne ulaganje u bh. gospodarstvo.
Kritičari upozoravaju da bi sve masovnija prodaja bh. zemljišta Arapima i masovno naseljavanje Arapa u BiH moglo imati i negativne posljedice.
Politika i brojke
Nije trebalo dugo da priča o Arapima u BiH dobije i političku dimenziju. Nacionalistički krugovi u Republici Srpkoj (RS) tvrde da je na djelu svojevrsna „islamizacija“ Sarajeva i Federacije BiH. U takvim je izjavama prednjačio aktualni predsjednik RS-a Milorad Dodik, ističući da je riječ o „političkom projektu“ koji za cilj ima promjenu etničke slike BiH. Arapi su, u međuvremenu, prema neslužbenim informacijama, počeli kupovati i zemlju u RS-u.
U mjesecu srpnju 2016. godine Županija Sarajevo je posjetilo oko 45.000 turista. Od tog broja, najviše stranih turista bilo je iz Turske (16 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (11,9 posto), Saudijske Arabije (5,2 posto), Kuvajta (4,5 posto) i Hrvatske (4,3 posto). U Turističkoj zajednici Županije Sarajevo nema politizacije. Sve se posmatra kroz konkretne brojke, noćenja i novac koji arapski turisti ostavljaju u BiH.
Glasnogovornica Zajednice Asja Hadžiefendić-Mešić podsjeća da je Sarajevo najznačajnija turstička destinacija u BiH i regiji, i da grad i država trebaju proširiti i unaprijediti svoje turističke kapacitete. I to ne samo radi arapskih turista.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ovu zemlju je u prvih šest mjeseci 2016. posjetilo 505.991 turista, što je za osam posto više nego u istom razdoblju 2015. godine, a najbrojniji su turisti iz Hrvatske, Turske, Srbije, Italije i Slovenije./DW/HMS/
