TRAVNIK – Zakon o javnim nabavkama nije eliminirao zloupotrebe proračunskog novca. Njegovi se nedostaci uveliko koriste za širenje korupcije u državnim i javnim institucijama svih nivoa vlasti, bez bojazni za sankcije.
Vlada Srednjobosanske županije je u 2015. godini nabavila uredski materijal u vrijednosti od skoro 550 tisuća KM. Tri godine ranije,iznos za isti materijal iznosio je devet puta manje, oko 63 tisuće KM. Zašto je toliko povećana potreba za uredskim materijalom posebno je pitanje, no ono što je neosporno nezakonito, jeste da se nabavka odvijala preko iste firme i to prema ugovoru za 2012. godinu i aneksa istog ugovora iz 2013. godine! U međuvremenu je dva puta pokrenuta procedura nove nabavke, ali je i poništena nakon žalbenog postupka.
“Anex ugovora u javnim nabavkama u ovom smislu nije dozvoljen. Po Zakonu o javnim nabavkama, kada istekne postojeći ugovor bez provođenja nove javne nabavke zabranjeno je sklapati novi ugovor, uključujući i anex postojećeg. Ured za razmatranje žalbi može poništiti takav ugovor i izreći novčanu kaznu u iznosu do 5% vrijednosti ugovora, međutim i to samo u slučaju da se vodi postupak po žalbi, ali u konkretnom slučaju to je teško primjenjivo, “ objašnjava za Žurnal.info Igor Vukajlović iz NVO “Tender” koja već dugo ukazuje na stalni porast korupcije u javnim nabavkama.
Jednu novu metodu za navodnu legalizaciju dodjele posla favoriziranim stranačkim firmama uveliko koriste brojne proračunske institucije. Dovoljno je da neka firma samo jednom dobije posao u legalnom postupku. Narednih godina namjerno se poništavaju tenderi, a pod izlikom hitne potrebe naručuje se od istog dobavljača. Pri tome se naručena količina enormno povećava, kao u navedenom, samo jednom od niza sličnih primjera ne samo u SBŽ. Federalni revizori su pored negativne ocjene Vladi SBŽ, konstatirali i da je ovakva praksa krivično djelo.
“Navedeno ukazuje da se nabavkama roba i usluga nije posvetila dužna pažnja. Plan nabavki nije donesen u propisanom roku, nabavke materijala vršene su bez blagovremeno započetih i okončanih postupaka javnih nabavki, na osnovu ugovora iz prethodnih godina, dok su i vrijednosti tako izvršenih nabavki značajno premašile ugovorene vrijednosti, što nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama,“ jedan je od zaključaka revizije utroška proračuna SBŽ.
Žalbe za beskonačni postupak
Gotovo istovjetnim zaključkom revizori su obrazložili i negativnu ocjenu utroška proračuna Unsko-sanske županije. Ponovo isti metod.
Ministarstvo unutrašnjih poslova USŽ je s jednim dobavljačem zaključilo ugovor o nabavci nafte i naftnih derivata vrijedan 450 tisuća KM. Ugovor je potpisan 15.12.2014. i vrijedio je 15 dana!? Naravno, slijedio je Aneks ugovora do okončanja nove procedure nabavke. Nakon što je procedura okončana, uslijedila je žalba drugorangiranog ponuđača, i to upravo onog koji je imao dotadašnji ugovor. Postupak javne nabavke je poništen, a nabavka još traje od iste firme po petnaestodnevnom ugovoru iz prosinca 2014. godine.
“Ugovori trebaju prestati da važe protekom predviđenog vremenskog roka ili kada se potroše predviđena sredstva za izvršenje ugovora. Tako da svaka nabavka preko ugovorene je nezakonita. Vršenje nabavki na ovaj način je postala praksa u javnim nabavkama u BiH, a sve zbog nedostatka političke volje i lošeg zakonskog rješenja kojim se legalizirala korupcija, jer nitko za ovakve zloupotrebe ne odgovara” – kaže Igor Vukajlović.
I sudovi krše zakon
Samo letimičnim uvidom u revizorski izvještaj većine proračunskih korisnika može se pronaći niz primjera u oblasti javnih nabavki koje su revizori označili kao nezakonite. Primjera radi Ministarstvo pravde RS nije provodilo procedure javnih nabavki za servisiranje i održavanje vozila. Zakonom propisane procedure nisu poštovali čak ni Okružni i Osnovni sud u Banja Luci !?
Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH je nabavku goriva vršila na osnovu ugovora iz 2013., dok za usluge interneta uopće ne provodi postupak javne nabavke, navodi Žurnal.info. Ugovore iz prethodnih godina za nabavku goriva su nastavili koristiti i Ministarstvo civilnih poslova BiH te Institut za nestale osobe BiH. Desetine je još sličnih primjera. Revizori su potrošili stotine stranica kako bi konstatirali ono što nadležna tužiteljstva neće ni pročitati, jer tragovi vode do manje ili više rangiranih političkih moćnika i njima bliskih firmi. Doviđenja do narednog revizorskog izvješća.
dnevno.ba
