Zajednički nastup hrvatskih stranaka u mnogim općinama polučio je dobre rezultate pa se danas može samo žaliti što takav dogovor nije postignut u svim lokalnim zajednicama u kojima su Hrvati u manjini ili relativnoj većini. Posebno to vrijedi za općinska vijeća u kojima bi broj hrvatskih vijećnika sigurno bio veći da su se prevladali međusobni animoziteti i nerijetko osobni interesi, piše Večernji list BiH.
Odžak, Vitez, Jajce
Najbolji primjer značaja zajedničkog nastupa je Vitez gdje su, zahvaljujući dogovoru HDZ-a BiH, HDZ-a 1990. i HSS-a Stjepana Radića, Hrvati imali jednog kandidata za načelnika, dok su na prošlim izborima trojica Hrvata pretendirala na to mjesto. Ovaj put bio je samo jedan kandidat Tomislav Bošnjak Matić koji je pobijedio i Hrvatima vratio načelničku poziciju u ovoj općini. Takvo jedinstvo hrvatske stranke nisu pokazale u utrci za Općinsko vijeće pa su HDZ 1990. i Hrvatski narodni savez (HNS) BiH nastupali sa zasebnim listama, a HDZ BiH, HKDU, HSP i HSS Stjepana Radića u koaliciji. HNS nije prešao izborni prag pa su njegovi glasovi takoreći propali, dok je HDZ 1990. osvojio 5,74 posto glasova. Da je postojao zajednički nastup svih hrvatskih stranaka, ta lista bi u lokalnom parlamentu imala oko 54 posto glasova. No, i ovako je bolje nego 2012. kada se čak sedam hrvatskih stranaka i neovisnih kandidata zasebno natjecalo.
Zahvaljujući jednom kandidatu, Hrvati su prvi put došli do načelničke pozicije u Varešu. U prilog takvom ishodu išla je i činjenica što su većinski Bošnjaci imali dva kandidata, ali i što je biračko tijelo drugih stranaka koje nisu s hrvatskim predznakom podržalo kandidata Zdravka Maroševića (HDZ BiH).
S druge strane, zbog nejedinstva, Hrvati su umalo, drugi put, ostali bez načelničke pozicije u Odžaku. Za samo nekoliko desetaka glasova kandidat HDZ-a BiH odnio je pobjedu ispred kandidata SDA – SBB, koji je ujedno bio jedini bošnjački među pet kandidata za načelnika Odžaka.
U Jajcu je na ovim izborima postojalo zajedništvo hrvatskih stranaka u utrci za načelnika i djelomično za Općinsko vijeće. Rezultat nije dobar kao u Vitezu jer Stipan Jezerčić kao kandidat za načelnika nije pobijedio protukandidata iza kojeg su stale sve bošnjačke stranke. Za lokalni parlament natjecale su se dvije hrvatske koalicije, što je ipak dvostruko manje nego prije četiri godine. Ukupno gledano, broj hrvatskih mandata u vijeću će biti približan dosadašnjem, ali malo je trebalo pa da druga hrvatska koalicija (HSP i HNS) ne prijeđe izborni prag i da gotovo 10 posto hrvatskih glasova u Jajcu “propadne”.
Ponavljanje pogrešaka
Za svenacionalnom koalicijom Hrvati mogu žaliti i u Novom Travniku jer su, osim koalicije HDZ-a BiH, HDZ-a 1990. i HSS-a Stjepana Radića koja je osvojila 33,02 posto glasova, na izborima za lokalni parlament nastupale još dvije hrvatske stranke samostalno, od kojih jedna – HNS nije prešla izborni prag (2,33 posto). Da se i ova stranka, kao i HSP BiH, priklonila hrvatskoj koaliciji, takav politički savez imao bi gotovo 43 posto glasova i uvjerljivo najviše vijećnika u parlamentu. Očito je da hrvatski političari u Novom Travniku nisu izvukli dovoljno pouke od prije četiri godine kada su se hrvatski glasovi rasuli na pet stranaka. Mnogo odgovornije hrvatske stranke ponijele su se pri izboru načelnika općine i malo je nedostajalo pa da zajednički kandidat Stjepan Dujo pobijedi.
Zajedništvo se pokazalo kao dobar potez u Bugojnu. Zajednička lista hrvatskih stranaka dobila je više od 10 posto glasova, dok je na izborima 2012. godine, od četiri hrvatske liste, samo ona HDZ-a BiH bila prešla izborni prag i to s oko sedam posto glasova. Slično je i u Uskoplju gdje je Hrvatska lista (HDZ BiH, HDZ 1990., HSS Stjepana Radića i HSP BiH) osvojila 30,70 posto glasova za Općinsko vijeće. Toliko su otprilike u zbiru osvojile i zasebno tri hrvatske stranke prije četiri godine. Međutim, poput Jajca, i u Uskoplju je 2012. godine jedna od tri hrvatske stranke jedva prešla izborni prag riskirajući gubitak 10 posto hrvatskih glasova. Zahvaljujući zajedničkom nastupu, spriječeno je rasipanje hrvatskih glasova i u Travniku, dok je u Fojnici, zbog odluke HSP-a BiH da nastupi izvan svehrvatske koalicije, propalo oko devet posto hrvatskih glasova jer stranačka lista nije prešla izborni prag. Pogubnost nejedinstva možda se najočitije demonstrirala u Zenici gdje su dvije zasebne hrvatske liste osvojile 2,48 (HDZ 1990.) i 2,19 posto (HDZ BiH) glasova, ostavši tako ispod izbornog praga. Da su nastupale zajedno, njihova koalicija imala bi vjerojatno dva vijećnika. Ovako će Hrvati u zeničkom parlamentu biti bez predstavnika. •
