Varioci, zidari, tesari, bravari, građevinari… sve su to zanimanja kojih nedostaje na tržištu rada i koja se uvelike traže.
Višestruki problem
Stoga nije iznenađenje što se u školama traže načini da se mlade usmjeri prema zanimanju koje bi im moglo u životu pomoći.
Da postoji ogroman problem pri zapošljavanju, jer je manjak kadrova koji su realno potrebni na tržištu, a višak onih kojima je tržište već dovoljno opskrbljeno, svjestan je i politolog Goran Kutle s kojim smo prokomentirali aktualnu situaciju. – Problem ne treba gledati samo kroz nedovoljno dobar obrazovni sustav, već znatno šire. Sažeo bih cijelu problematiku kroz tri bitna elementa, problem je u samim mladim ljudima koji bi se trebali obučiti za neki posao i stupiti u radni odnos, potom problem je u njihovim roditeljima, a onda je problem i u obrazovnom sustavu u koji su uključeni politika i administracija. Mi zasigurno ne možemo natjerati nekoga kome u školi ne idu dobro matematika, fizika i(li) informatika da ide k tehničkim znanostima ili na neki zanatski posao ako za to nema zanimanja, bez obzira što su oni traženi na tržištu.
Ali, isto tako, ne možemo dopustiti da mnoga djeca pred upis u srednju školu izgledaju obezglavljeno i ne znaju što upisati, a jednako vrijedi i za fakultete gdje nije rijetkost da mladi u posljednji trenutak odluče koji fakultet upisati, pa se nakon tri ili pet godina zbog toga kaju.
Potrebno je probuditi svijest kod mladih, da nije sramota raditi ni jedan posao ako je častan, jer i svaki dobar zanatlija uvijek će imati puno posla od kojeg se može odlično živjeti, ali zato što je dobar u svome poslu, i sve se svodi na to zna li netko ili ne zna raditi posao, govori Kutle za Večernji list.
