Međunarodni sud pravde uputio je na zasebne adrese trojice članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine kuvertirana pisma o čijem sadržaju se za sada može samo pretpostaviti, saznaje Večernji list BiH.
No, ako se ispostavi da je u pitanju zahtjev za očitovanje članova Predsjedništva – Mladena Ivanića, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića o zahtjevu za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid, bit će to neviđen pritisak na instituciju jedne barem službeno suverene i neovisne države.
Ovom neuobičajenom praksom zasebnog obraćanja članovima Predsjedništva, Međunarodni sud pravde napravio je presedan koji bi, valjda, trebao prisiliti članove Predsjedništva da se očituju, odnosno “glasuju” o pitanju koje očito izaziva unutarnje prijepore. Predsjedništvo BiH je proteklih dana pokušalo održati sjednicu na kojoj bi razmotrili i očitovali se o ovom pitanju, ali nakon konzultacija ispostavilo se da dogovora nema pa je zakazanu sjednicu prvo napustio Bakir Izetbegović, a potom i Dragan Čović.
Izetbegović je odbio izjasniti se o stavu te institucije u povodu podnošenja revizije presude uz obrazloženje da sjednica nije pripremljena sukladno Poslovniku o radu Predsjedništva BiH. Navodno, prijedlog odluke koji je predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić stavio na izjašnjavanje nije sadržavao nikakvo obrazloženje kojim se obrazlaže njegova pravna zasnovanost. Prema Poslovniku o radu Predsjedništva BiH, prijedlozi akata koje donosi Predsjedništvo BiH moraju biti obrazloženi i to obrazloženje mora imati pravno utemeljenje.
U svakom slučaju, treba imati u vidu da se, unatoč ovakvom raspletu i očito različitim stavovima članova Predsjedništva BiH, ni ovaj put nije dogodilo preglasavanje unutar te institucije. Da Predsjedništvo BiH i ubuduće planira tako djelovati, pokazuje i to što je Dragan Čović napustio sjednicu nakon Izetbegovića.
Time je izbjegnuta moguća situacija u kojoj bi dvojica od trojice članova Predsjedništva donosila bilo kakvu odluku.
Čak i u ovako složenoj situaciji očuvano je načelo donošenja isključivo usuglašenih odluka u Predsjedništvu BiH koje bi moglo biti narušeno ako se pokaže točnim da Međunarodni sud pravde u svojim pismima od trojice članova bh. Predsjedništva traži očitovanje. To je svojevrsno zakazivanje sjednice Predsjedništva. Takva vrsta pritiska na najvišu instituciju vlasti u BiH do sada nije viđena.
