Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) i Hrvatski narodni sabor BiH (HNS) sutra u Sarajevu organiziraju javnu raspravu o modelu održivog ustroja Javnog RTV sustava BiH ustavno načelu konstitutivnosti naroda.
Rasprava će se održati u Velikoj dvorani Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH), s početkom u 12 sati, a planirano je da se u uvodnom dijelu skupa obrate predsjednik HNS-a BiH i član Predsjedništva BiH Dragan Čović, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić te zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto.
Predviđeno je i da komentare ponuđenog modela na raspravi izlože Momčilo Novaković, predsjedatelj Povjerenstva za promet i komunikacije PS BiH, Nikola Lovrinović, predsjedatelj Zajedničkog povjerenstva za europske integracije PS BiH, Igor Pejić, tajnik Ministarstva prometa i komunikacija u Vijeću ministara, te Borka Rudić, glavna tajnica Udruge “BH novinari”.
Prijedlog transformacije Javnog RTV sustava BiH, o kojem će biti sutra na raspravi u Sarajevu, u prošli petak su predstavili Ljilja Zovko, predsjedateljica Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda PS BiH, Ivan Vukoja, voditelj Odjela za kulturu, sport, medije i informiranje Glavnog vijeća HNS-a BiH te Ilija Musa, voditelj Pododjela za medije i informiranje tog vijeća.
Predlagači su u svojoj argumentaciji izložili na koja demokratska, ustavna i politička načela se pozivaju i čime potkrepljuju svoje prijedloge i zahtjeve.
– Razlozi izrade ovakvog prijedloga jesu neuskađenost s Ustavom postojećeg modela Javnog RTV sustava i njegovih sastavnica – naglasio je Ilija Musa te dodao da „uz to postoji i niz manjkavosti koje ukazuju da trenutni ustroj RTV sustava nije zadovoljavajući niti za jednu, a posebno za hrvatsku javnost“.
Postojeći je model ocijenio kao nelegitiman i protuustavan, nepravedan i nametnut, diskriminirajući, dezintegrirajući i apsurdan, neučinkovit te dugoročno neodrživ.
Osnovni model Јavnog RTV servis odražava ustavnu strukturu BiH
Osnovne teze na koje se prijedlog održivog ustroja RTV sustava oslanja izložio je Ivan Vukoja. Navodi da koncept i model ustroja Javnog RTV sustava trebaju biti usklađeni s osnovnim i natkrovljujućim načelom Ustava BiH, načelom konstitutivnosti naroda.
– Hrvati kao konstitutivan narod u BiH imaju ustavno pravo na vlastiti Javni RTV servis. Javni RTV servis na hrvatskom jeziku treba biti sastavni dio Javnog RTV sustava BiH i kao takav, financiran iz javnih sredstava – kazao je Vukoja.
Naveo je kako su, vodeći se načelom konstitutivnosti naroda, izradili osnovni model, prema kojem Јavni RTV servis odražava ustavnu strukturu BiH i da svaki od tri naroda ima vlastiti RTV servis (BHRT H, BHRT B, BHRT S), te jedan servis na razini BiH koji će se referirati na potrebe svih građana (BHRT 1).
– Znači, ta četiri servisa trebala bi tvoriti javni RTV sustav, a unutar tog sustava svaki od servisa bi imao mogućnost i pravo, odnosno obvezu, surađivati s bilo kojim drugim servisom – pojasnio je Vukoja, ocjenivši kako bi ovaj modelu najvećoj mjeri odgovarao ustavnoj arhitekturi i našem društveno-političkom realitetu.
On je za primjer funkcioniranja jednog servisa naveo onaj koji bi emitirao program na hrvatskom jeziku. Kazao je kako bi 60 posto produkcije bilo na hrvatskom jeziku, 10 posto bi se preuzimao od krovnog BHRT servisa, 10 posto od bošnjačkog, 10 posto od srpskog, a 10 posto bi se kupovao od vanjske produkcije.
Unutar osnovnog modela, kako je kazao, entitetske televizije bi izašle iz sustava javnog RTV emitiranja, dobile bi status entitetskih televizija i prešle bi na entitetske proračune. Ako vodstva kuća tako odluče, a njihovi osnivači prihvate, moguće je i da se RTRS ili RTV FBiH s nekim od servisa Javnog RTV sustava BiH spoje u jedan servis.
Sjedišta ova četiri javna servisa bila bi u Sarajevu, Banja Luci te Mostaru.
Predsjedateljica Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda PS BiH Ljilja Zovko navela je da je predloženi modeli integrativan i da razbija sve strahove.
– Mi imamo tri vrste strahova u BiH. Ovaj model je rješenje, možda, i za neke buduće probleme. Јednog dana mora prestati situacija da se naše postojanje promatra kao dijeljenje – rekla je Zovko.
Dopunski model uvažava da se BiH sastoji od dva entiteta
Iz HNS-a navode da su, svjesni političke i društvene realnosti, ponudili i dopunski model koji je varijacija prethodnog, a koji uz načelo konstitutivnosti uvažava u činjenicu da se BiH sastoji od dva entiteta.
Prema tom bi modelu bh. RTV sustav bio sastavljen od krovnog BHRT servisa, RTRS-a i Radiotelevizije Federacije BiH koja bi se sastojala od dva servisa, jednog koji bi u pravilu emitirao na bosanskom (RTVFBIH 1 ), i drugog koji bi u pravilu emitirao na hrvatskom jeziku (RTVFBIH 2).
Sva četiri RTV servisa emitirala bi programe iz vlastite produkcije, ali i razmjenivala programe s ostalim komponentama Javnog RTV sustava. Svi bi servisi imali obvezu program emitirati na cijelom području BiH.
– To bi bila kombinacija načela konstitutivnosti naroda i činjenice da je BiH uređena kroz dva entiteta – zaključio je Vukoja, dodavši kako smatraju da ovaj model može biti prihvatljiv svim zainteresiranim stranama.
Predlagaći su istaknuli kako ovi modeli ustroja Javnog RTV sustava BiH nisu konačna rješenja nego su povod za konstruktivnu javnu raspravu sa svim zainteresiranim pojedincima i javnostima u BiH.
Nakon otvaranja javne rasprave, kako je rečeno, u roku od 21 dana omogućit će se dostava reakcija, komentara i prijedloga predlagateljima, nakon čega bi slijedila izrada konačnog prijedloga u formi izmjena i dopuna postojećih zakona, odnosno, nacrta prijedloga novog zakona o Javnom RTV sustavu BiH.
Organizacijska struktura i financiranje osnovnog modela
Kada je riječ o organizacijskoj strukturi ustroja Javnog RTV servisa BiH, u prijedlogu osnovnog modela, koji je dostupan na stranicama HNS-a BiH, navodi se kako bi programsko vijeće krovnog servisa, BHRT 1, činilo bi 7 članova – dva Bošnjaka, 2 Srbina, 2 Hrvata i jedan ‘ostali’, dok bi upravno vijeće brojilo 5 članova, po jedan iz svih konstitutivnih naroda, jedan ‘ostali’ i jedan ispred uposlenika.
S druge strane, programska vijeća nacionalnih servisa, BHRT B, BHRT S i BHRT H, također bi brojilo sedam članova, ali po četiri člana iz naroda na čijem jeziku se program emitira te po jedan iz druga dva konstitutivna naroda i jedan iz ‘ostalih’. Slično je i s upravnim vijećem – tri člana bila bi ispred naroda na čijem se jeziku program emitira te po jedan iz reda ostala dva naroda ili reda ‘ostalih’.
Sva četiri servisa imala bi generalnog direktora, te direktore radijskog i televizijskog programa, a s tim da direktori u pojedninom servisu ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, odnosno, iz reda “ostalih”.
Što se nacionalna strukture zaposlenih na BHRT 1, ona bi, prema prijedlogu, trebala bi biti usklađena s nacionalnom strukturom na razini države, dok bi u B/S/H servisima nacionalna struktura zaposlenih trebala sadržavati najmanje po 10 posto od pripadnika svakog od konstitutivnih naroda i 3 posto “ostalih”.
Kada je riječ o financiranju Javnog RTV sustava u osnovnom modelu, u prijedlogu se navodi kako ga treba ustrojiti prema mješovitom modelu financiranja, što znači, naplatom RTV pristojbe, iz komercijalnih izvora te dodatnog, jednokratnog ili trajnog sufinanciranja iz proračuna svih razina vlasti, od državne do općinske. Također, obveznici plaćanja RTV pristojbe bili bi svi građani koji su sklopili ugovor o kupnji TV sadržaja s bilo kojim telekom operaterom kao i pružateljima usluga internet sadržaja. Obveznici plaćanja pristojbe bi također po istom osnovu bile i sve pravne osobe.
Novina je da bi obveznici plaćanja pristojbe bili i svi vlasnici vozila, kako fizičke tako i pravne osobe, koji bi RTV pristojbu plaćali pri registraciji vozila.
Plaćanja pristojbe bili bi oslobođeni jedino oni koji nisu kupili neki od TV sadržaja i koji nemaju vozilo u vlastitom vlasništvu. Oni bi se smatrali građanima slabijeg imovnog stanja te bi ih ta obveza mimoišla.
Projekcija je da bi se od takvog načina naplate RTV pristojbe godišnje prikupilo oko 100 milijuna KM. Po 30 milijuna bilo bi raspodijeljeno krovnom servisu BHRT 1 i servisu na bosanskom jeziku BHRT B, dok bi BHRT S pripalo 25 milijuna, a BHRT H – 15 milijuna. Ovi iznosi bi se dodatno uvećali prihodima od marketinga.
Organizacijska struktura i financiranje dodatnog modela
Dopunski model rješenja RTV sustava je nešto drukčiji i, kako se navodi, nastao bi unaprjeđenjem postojećeg sustava, ali temeljen na dvoentitetskom uređenju.
Javni RTV sustav također bi bio sastavljen od četiri Javna RTV servisa, jednim krovnim koji bi emitirao na jezicima svih konstitutivnih naroda u BiH i sa sjedištem u Sarajevu (BHRT 1), RTRS-om kao entitetskime servisom na srpskom jeziku sa sjedištem u Banja Luci, te RTV-omFBiH 1 sa sjedištem u Sarajevu i emitiranjem na bosanskom jeziku i RTV-omFBiH 2 sa sjedištem u Mostaru i emitiranjem na hrvatskom jeziku.
Jedna od zanimljivosti je i ta da bi RTV FBiH 1 bio pravni slijednik sadašnje RTV FBiH dok javni servis na hrvatskom jeziku ne bi imao pravo ni na kakva materijalna i tehnička sredstva kao i kadrove ostalih servisa, osim korištenja zajedničke medijske arhive.
Sastavi programskih i upravnih vijeća kao i financiranje bili bi slični kao i u prijedlogu osnovnog modela rješenja javnog RTV sustava.
Javni mrežni operater kao nužna komponenta preustroja Javnog RTV sustava BiH
Neovisno o usvajanju bilo kojeg od modela preustroja Javnog RTV sustava BiH, u Hrvatskom narodnom saboru smatraju kako tehničko-tehnološka modernizacija, prije svega digitalizacija, nalaže prestrukturiranje sustava emitiranja programskih sadržaja.
U HNS-u navode kako, prema dosadašnjoj organizacij, sustav emitiranja sastavni dio pojedinih servisa (BHRT, FTV, RTRS), te predalžu da se to taj model restruktuirati I to na način da se izvrši izdvajanjem svih TV odašiljača iz postojećih servisa u posebno javno poduzeće, koje će uslugu emitiranja nuditi svim servisima, kao i komercijalnim korisnicima.
U nadležnosti tog poduzeća treba biti i satelitsko emitiranje i organiziranje IPTV emitiranja, čime bi ono postalo nositelj emitiranja svih kanala svih servisa u okviru Javnog RTV sustava BiH za sve građane BiH koji žive u zemlji i inozemstvu.
Javna tvrtka Javni mrežni operater bi se sastojala od tri organizacijske jedinice: Odašiljači na području Federacije BiH, Odašiljači na području RS te Satelitski i IPTV prijenos.
„Te bi jedinice neovisne, kompatibilne i funkcionalne cjeline koje čine jednu funkcionalnu cjelinu namijenjenu distribuiranju svih programskih sadržaja svih Javnih RTV servisa na državnoj i globalnoj razini“, navodi se u prijedlogu modela održivog ustroja javnog RTV sustava BiH.
Dnevnik.ba
