Javni RTV sustav najprimjerenije je urediti prema integrirajućem švicarskom sustavu, istaknuto je tijekom današnje javne rasprave o ustroju Javnog RTV sustava koja se održava u Sarajevu, u organizaciji Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH.
– Švicarski mode miri autonomiju pojedinih segmenata švicarskog društva u javnom informiranju s povezivanjem medijskog prostora ove visoko pluralne zemlje u također pluralnu, ali i izvana promatrano, izrazito prepoznatljivu cjelinu. O tome, između ostalog, svjedoči i odsustvo društveno i politički relevantnih etničkih i drugih identitetski utemeljenih sukoba u toj zemlji – kazao je Ilija Musa, voditelj Pododjela za medije i informiranje Glavnog vijeća HNS-a BiH.
Postojeći model u BiH ocijenio je kao nelegitiman i protuustavan, nepravedan i nametnut, diskriminirajući, dezintegrirajući i apsurdan, neučinkovit te dugoročno neodrživ.
– Sadašnji Javni RTV sustav na razini BiH nosi elemente centralizirajućeg španjolskog sustava, a na razini entiteta dezintegrirajućeg belgijskog sustava, i bas su ta dva sustava neprihvatljiva za BiH – kazao je Musa, ponovivši kako švicarski sustav HNS smatra najboljim i najprihvatljivijim za primjenu u BiH.
Prijedlog transformacije Javnog RTV sustava BiH izložio je voditelj Odjela za kulturu, sport, medije i informiranje Glavnog vijeća HNS-a BiH Ivan Vukoja, navodeći kako koncept i model ustroja Javnog RTV sustava trebaju biti usklađeni s osnovnim i natkrovljujućim načelom Ustava BiH – načelom konstitutivnosti naroda.
– Hrvati kao konstitutivan narod u BiH imaju ustavno pravo na vlastiti Javni RTV servis. Javni RTV servis na hrvatskom jeziku treba biti sastavni dio Javnog RTV sustava BiH i kao takav, financiran iz javnih sredstava – kazao je Vukoja.
Naveo je kako su, vodeći se načelom konstitutivnosti naroda, izradili osnovni model, prema kojem Јavni RTV servis odražava ustavnu strukturu BiH i da svaki od tri naroda ima vlastiti RTV servis (BHRT H, BHRT B, BHRT S), te jedan servis na razini BiH, koji će se referirati na potrebe svih građana (BHRT 1).
– Znači, ta četiri servisa trebala bi tvoriti javni RTV sustav, a unutar tog sustava svaki od servisa bi imao mogućnost i pravo, odnosno obvezu, surađivati s bilo kojim drugim servisom – pojasnio je Vukoja, ocijenivši kako bi taj model u najvećoj mjeri odgovarao ustavnoj arhitekturi i bh. društveno-političkom realitetu.
Kako bi ilustrirao funkcioniranje jednog servisa naveo je primjer RTV servisa na hrvatskom jeziku, u okviru kojeg bi 60 posto produkcije bilo na hrvatskom jeziku, 10 posto bi se preuzimalo od krovnog BHRT servisa, 10 posto od bošnjačkog, 10 posto od srpskog, a 10 posto bi se kupovalo od vanjske produkcije.
Unutar osnovnog modela, kako je kazao Vukoja, entitetske televizije bi izašle iz sustava javnog RTV emitiranja, dobile bi status entitetskih televizija i prešle bi na entitetske proračune. Ako vodstva kuća tako odluče, a njihovi osnivači prihvate, moguće je i da se RTRS ili RTV FBiH spoje u jedan servis s nekim od servisa Javnog RTV sustava BiH.
Sjedišta ova četiri javna servisa bila bi u Sarajevu, Banja Luci te Mostaru.
Na javnoj raspravi predstavljen je i dopunski model koji je, kako je istaknuto, varijacija prethodnog, a koji uz načelo konstitutivnosti uvažava i činjenicu da se BiH sastoji od dva entiteta.
Prema tom modelu bh. RTV sustav bio bi sastavljen od krovnog BHRT servisa, RTRS-a i Radiotelevizije Federacije BiH koja bi se sastojala od dva servisa, jednog koji bi u pravilu emitirao na bosanskom (RTV FBiH 1) i drugog koji bi u pravilu emitirao na hrvatskom jeziku (RTV FBiH 2).
Sva četiri RTV servisa emitirala bi programe iz vlastite produkcije, ali i razmjenjivala programe s ostalim komponentama Javnog RTV sustava. Svi bi servisi imali obvezu emitirati program na cijelom području BiH.
Predlagači smatraju kako taj model može biti prihvatljiv svim zainteresiranim stranama.
Na kraju je istaknuto kako predstavljeni modeli ustroja Javnog RTV sustava BiH nisu konačna rješenja, nego su povod za konstruktivnu javnu raspravu sa svim zainteresiranim pojedincima i javnosti u BiH.
Nakon današnje javne rasprave, kako je rečeno, u roku od 21 dana omogućit će se dostava reakcija, komentara i prijedloga predlagateljima, nakon čega bi slijedila izrada konačnog prijedloga u formi izmjena i dopuna postojećih zakona, odnosno, nacrta novog zakona o Javnom RTV sustavu BiH.
