Državne, entitetske i županijske vlasti moraju žurno u budućem razdoblju stimulirati izgradnju i proširenje rashladnih kapaciteta kako bi se sačuvale tisuće tona jagodičastog voća te povrća zbog poremećaja na globalnom tržištu vezanih uz njihov otkup.
Ako se ne riješi problem skladištenja voća i povrća, bez posla ostaje oko 60.000 osoba u BiH, koje izravno ili neizravno žive od te poljoprivredne grane, piše Večernji list BiH. Najveći su poremećaji evidentirani kad je u pitanju otkup malina, kornišona i ostalog jagodičastog voća od čijeg uzgoja žive tisuće obitelji u BiH te, kako ne bi došlo do njihova propadanja, mora se naći novac za izgradnju hladnjača.
Na sastanku, koji je organizirao USAID/Sweden FARMA II projekt, u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Savezom proizvođača jagodičastog voća u BiH, prezentirani su podaci o izvozu malina iz BiH.
Tom prilikom istaknuto je kako je izvoz smrznute maline iz BiH u 10 mjeseci prošle godine iznosio oko 49,9 mil. KM, što je manje za oko 100.000 KM od ukupnog izvoza u prethodnoj godini te da je posljednjih mjeseci zabilježen pad izvoza, pa je samo u rujnu i listopadu izvoz pao za 34%.
Razlog tome, kako je ocijenjeno, je pad potražnje na svjetskom tržištu, a ključne zemlje proizvođači ovog voća povećale su količine. Kako bi od ove poljoprivredne grane i dalje živjele tisuće obitelji u BiH, mora se riješiti ključna pitanja, poput otkupa, skladištenja, prerade i izvoza maline. Uzgajivači smatraju da ima prostora za povećanje prinosa jer tu postoji još dosta prostora za rast te za podizanje kvalitete proizvoda koja vodi prema olakšanom plasmanu robe po višoj cijeni. Istaknute su i mogućnosti koje donosi certifikacija proizvodnje (organska proizvodnja, Global G.A.P.), ali i očekivanje da će u kratkom roku standardi biti obvezni. S obzirom na trend rasta proizvodnje, zaključeno je da se hitno mora stimulirati proširenje rashladnih kapaciteta kako ne bismo došli u situaciju da maline propadaju, kao što se dogodilo prošle godine s kornišonima. Dane su procjene da bi u idućem razdoblju moglo doći do scenarija po kojem bi 5000 tona malina ostalo neotkupljeno. Jedan od razloga za takvo stanje je i taj što je, zbog visoke otkupne cijene, malina iz BiH ove godine nekonkurentna na svjetskom tržištu, što se najbolje vidi na izvozu posljednjih mjeseci.
“U takvim okolnostima izvoznici nemaju sredstava za daljnje širenje kapaciteta i povećanje otkupnih količina. Dogovoren je zajednički nastup prema institucijama vlasti, pogotovo u vezi s formiranjem zahtjeva da se proizvodnja i prerada malina uvrste u program poticajnih mjera u razini u kojoj to ovaj sektor zaslužuje.
Naglašeno je da izvoz u vrijednosti od 50 mil. KM te zapošljavanje oko 50.000 – 60.000 osoba (proizvođača, berača i u sektoru prerade) nameću potrebu da se ovom sektoru hitno da znatno veća pozornost” ističu iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
