Bugojanski proizvođači malina vrše posljednje radove u malinjacima kako bi spremno dočekali novu sezonu.
plasira, kao i količine ubrane maline i njen kvalitet.
– I hladnjačari imaju troškove koje, očito, žele nadoknaditi kroz smanjenje otkupne cijene maline. Proizvođači na to neće pristati – naglasio je.
Dodaje da će otkupna cijena maline, najvjerovatnije, biti poznata pred početak berbe i da malinari priželjkuju da ona bude, u najmanju ruku, kao u 2016., kada se kretala u rasponu od 2,80 KM do 3,50 KM.
– To znači da se ne trebaju previše brinuti zbog poruka koje dolaze do njih, s ciljem da se zastraše i pristanu na opciju “bolje prodati išta, nego ništa” – poručuje Mirza Vrebo, koji, inače, posjeduje malinjak na površini od oko pet duluma.
U nadležnoj općinskoj službi kažu da je u proizvodnju malina na teritoriji Bugojna uključeno više od hiljadu porodica, koje imaju zasade na oko 250 hektara.
Broj malinjaka je udvostručen u zadnje dvije godine i ima tendenciju stalog rasta, a među proizvođačima je sve više onih koji imaju zasade na površini većoj od pola hektara.
Prosječni godišnji prinosi iznosili su 17 tona po jednom hektaru, što je odličan rezultat uzmu li se u obzir svi faktori koji su pratili razvoj malinarstva u gornjovrbaskoj regiji.
U prošloj sezoni bilo je osam otkupljivača maline, od kojih šest ima instalirane hladnjače za čuvanje maline, a četiri komore za zamrzavanje.
Prvi malinjaci u Bugojnu podignuti su još 2004., a danas ova općina nosi epitet jednog od najvećih proizvođača jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini.
Večernji.ba
