Željana Zovko, hrvatska zastupnica u EU Parlamentu u intervju za tjednik Nacional komentirala je najnovije izviješće o napretku BiH za 2016., kao i Rezoluciju o BiH.
– Ova četvrta Rezolucija bavi se onime što konkretno treba učiniti kako bi BiH stvarno postala punopravna kandidatkinja, a onda jednog dana i članica EU. Zahtjev za članstvo je predan u veljači 2016. i tu je izniman doprinos dalo cijelo hrvatsko izaslanstvo u EU Parlamentu na čelu sa sadašnjim hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem. Pomagali su i naše kolege iz drugih političkih grupacija i to u trenutku kada se nije ni vjerovalo da BiH uopće može aplicirati za članstvo, a kamoli da će EU tu aplikaciju prihvatiti, rekla je Zovko.
– Predsjednik Čović predao je zahtjev nizozemskom Predsjedništvu i sama činjenica da je aplikacija prihvaćena napravila je ogroman preokret i u političkoj situaciji u BiH, kada se shvatilo da se može. Očekuje nas sada i kandidatura, naravno uz ispunjavanje svih uvjeta kako bi BiH dokazala da je kredibilna kandidatkinja. U vrijeme kada je došlo do zastoja u procesu približavanja EU, Hrvatska je, u mandatu ministrice Pusić, dala inicijativu da se prvo krene s ekonomsko-socijalnim reformama, i tada je zajedno s Njemačkom i Velikom Britanijom napravljen program „Reform for growth“ i započet tzv. Berlinski proces koji traje i danas. Njime ove godine predsjeda Italija. No, rezolucijama EU Parlamenta ukazuje se da te mjere nisu dovoljne i da treba prije svega reformirati institucije. A prva je promjena izbornog zakona bez koje BiH neće moći nastaviti dalje. To znači provedbu odluka Ustavnog suda, po Ljubićevoj apelaciji, gdje je ukazano na sve nepravedne poteze međunarodne zajednice, kada su u Dom naroda hrvatski predstavnici bili birani uz glasove Bošnjaka i Srba. Time je onemogućeno da Dom naroda bude formiran onako kako je zamišljen u Washingtonu, a kasnije u Daytonu. A to je da sva tri konstitutivna naroda budu ravnomjerno zastupljena, pojasnila je Zovko.
Na upit na koji bi se način trebale dogoditi te izborne promjene, Zovko ističe da treba uraditi tako da se ispoštuje princip konstitutivnosti i reprezentativnosti.
– Način na koji će se to provesti je dosta kompleksan i na njemu treba raditi. Sada je na političkim akterima u BiH da shvate da se ne može više prevarama ništa učiniti. Ne može se dogoditi da veći narod bira manjem narodu njegove predstavnike, jer to dovodi do političkih blokada. U BiH se promjena može postići jedino kompromisom, naglasila je Zovko.
Prema njenim riječima, federalizam egzistira u Europskoj uniji i upravo je zato jedna Belgija uređena tako da su zadovoljeni interesi sva tri naroda i tri jezične zajednice –nizozemske, francuske i njemačke. Isto tako, kako je pojasnila, i u Švicarskoj imamo kantone koji ih predstavljaju.
– Kada mi u BiH postignemo takav balans, koji će se na kraju morati postići, onda neće biti bitno koje je neka osoba nacionalnosti, ako ta konstitutivna zajednica ima zadovoljene sve institucionalne poluge, kako ne bi bila zakinuta za svoja prava. I u BiH se može postići građanska država, tzv. Civic state, ali to je samo moguće putem triju konstitutivnih zajednica. Notorna je činjenica da svi etniciteti u BiH gravitiraju spram jedne od triju zajednica, koje su u biti muli-etničke. Oni koji zagovaraju građansku državu u američkom smislu, nesvjesno ili svjesno zagovaraju dominaciju Bošnjačke zajednice, pojasnila je Zovko.
Govoreći o problemu Grada Mostara, pojašnjava kako je Paddy Ashdown još 2004. nametnuo Statut Grada Mostara, uz jako lobiranje bošnjačke strane, a koji je proizveo status quo.
– Birači u srednjoj zoni grada imaju dvostruko veća prava od birača u drugom dijelu Mostara. Hrvati su se na to žalili i došlo je do blokade u gradskom vijeću, no iako je Ustavni sud donio odluku da je taj Statut neustavan, ona već osam godina nije implementirana kroz državni Parlament. I opet zato jer Bošnjaci to stalno zaustavljaju. a nitko ne želi više nametati bilo kakva rješenja od strane Visokog predstavnika EU. Naime, pokazalo se da je sve što je bilo nametnuto loše prošlo i nije rezultiralo ničim pozitivnim. Rješenje je dakle – izborni zakon po modelu drugih gradova u BiH. Inače, obični ljudi s jedne i druge strane grada normalno komuniciraju, grad živi, ali nema Gradskog vijeća, a proračun Mostara donosi se u Federalnom parlamentu. Tamo je isti gradonačelnik već 15 godina. Grad je talac takvog Statuta i takvog stanja, istaknula je Zovko.
Dnevnik.ba