Otvoreno pismo Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine zastupnicima Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH
povodom usvajanja „Rezolucije o osudi inicijativa za federalizaciju BiH i njenih entiteta s ciljem etno-nacionalnih podjela i snaženje separatističkih tendencija“
Poštovani,
Obraćamo vam se povodom činjenice da je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH 21. ožujka 2017. godine bez nazočnosti i sudjelovanja zastupnika hrvatskih stranaka, tj. članica Hrvatskog narodnog sabora BiH, usvojio „Rezoluciju o osudi inicijativa za federalizaciju BiH i njenih entiteta s ciljem etno-nacionalnih podjela i snaženje separatističkih tendencija“ (u daljem tekstu „Rezolucija“). Rezoluciju smatramo po više osnova suprotnom duhu i slovu Ustava BiH, te izrazito štetnom po primjenu europskih vrijednosti u našoj zemlji, stabiliziranje njezinog kronično nestabilnog političkog života, poboljšanje međunacionalnih odnosa i proces pristupanja BiH Europskoj uniji. Razloge takvog našeg stajališta navodimo taksativno:
1. Rezolucija je antidaytonski i antiustavan čin jer negira temeljno načelo Daytonskog sporazuma i natkrovljujuće načelo Ustava BiH, načelo konstitutivnosti naroda
Rezolucijom se pozivaju potpisnice Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH na poštivanje i dosljednu primjenu njegovih odredbi, ali se potpuno ignorira Aneks IV tog Sporazuma, tj. Ustav BiH, čija Preambula koja nedvojbeno definira da su donositelji Ustava, a time i nositelji državnog subjektiviteta BiH „Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine“. Podsjećamo da su ove odredbe Preambule naknadno i nedvojbeno potvrđene Odlukom Ustavnog suda BiH U 5/98-III iz 2000. godine, u kojoj nedvojbeno stoji da „Označavanje u Preambuli Ustava BiH Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih, mora biti shvaćeno kao jedan natkrovljujući princip ustava BiH kojim se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članu III/3.(b) Ustava BiH“, kao i Odlukom Ustavnog suda BiH U 23/14 iz 2016. godine koja također daje pun legitimitet ustavnom konceptu konstitutivnih naroda, te upućuje i na puno poštivanje njihovih prava u domeni legitimnog i demokratskog političkog zastupanja.
S obzirom da je Rezolucija antidaytonski i antiustavan čin, podsjećamo vas da je rušenje ustavno-pravnog poretka ne samo politički neprihvatljivo nego i zakonski kažnjivo djelovanje.
2. Rezolucija produbljuje međunacionalne podjele, provodi unitarističku, nacionalističku velikobošnjačku agendu i promovira entitetsku državnost
Već sama činjenica da su za Rezoluciju glasovali zastupnici svih bošnjačkih stranaka u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a njezinom usvajanju se protivili zastupnici svih hrvatskih stranaka, u potpunosti dezavuira njezinu deklariranu namjeru osude nacionalnih podjela. Usvajanje Rezolucije je, naprotiv, osnažilo i produbilo nacionalne podjele, te još jednom nedvojbeno pokazalo da se bošnjačke stranke zalažu za unitarističku, a hrvatske za federalističku agendu. S obzirom na činjenicu da je Ustav BiH federalistički ustav par excellence, bošnjačke su stranke, stoga, po tko zna koji put zauzele poziciju izravno suprotnu načelima Ustava BiH.
S obzirom da je Zastupnički dom Parlamenta FBiH samo jedna komponenta zakonodavne vlasti, i to samo jednoga od entiteta BiH, usvajanje Deklaracije s postojećim tekstom i pretenzijama, te namjera njezinog slanja inozemnim institucijama jasno pokazuje namjere donositelja Rezolucije da entitetu Federacija BiH dodijele državne karakteristike i ovlasti.
3. Rezolucija se izravno protivi politici EU prema BiH i dovodi u pitanje europski put BiH
Inicijativa za usvajanje Rezolucije potekla je neposredno po usvajanju Rezolucije Europskog parlamenta od 15. veljače 2017. o izvješću Komisije o Bosni i Hercegovini za 2016. (2016/2313(INI)). S obzirom da se u Rezoluciji Europskog parlamenta eksplicitno navodi „….da BiH neće biti uspješna kandidatkinja za članstvo u EU-u dok se ne uspostave odgovarajući institucijski uvjeti; poziva sve političke vođe da rade na uvođenju nužnih promjena, uključujući reformu izbornog prava, uzimajući pritom u obzir načela iznesena u ranijim rezolucijama, kao što su načela federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja,…“ Rezolucija Zastupničkog doma koja se i na principijelnoj razini protivi načelima federalizma izravno je suprotstavljena Rezoluciji Europskog parlamenta, što izravno ugrožava perspektive daljnjeg puta BiH prema članstvu u EU.
4. Rezolucija negira postojeći ustavni ustroj BiH i zagovara ustroj na načelima suprotnim i duhu i slovu Ustava BiH
Rezolucija spominje federalizaciju BiH i njezinih entiteta kao proces koji treba osuditi i spriječiti, iz čega bi se moglo zaključiti kako niti BiH kao država niti bilo koji od njezinih entiteta danas nisu federalno ustrojeni, odnosno kao postojeći Ustav BiH ne sadržava federalističke elemente i načela. To je ne samo netočno, nego u oštroj suprotnosti s postojećim ustavnim ustrojem zemlje, s obzirom da institucionalna struktura BiH s njezinim dvodomnim predstavničkim tijelom i nacionalnim paritetom u strukturi nekih među ključnim tijelima vlasti već predstavlja izrazito prepoznatljiv primjer federalnog ustroja. U slučaju entiteta Federacija BiH njegov je federalni karakter neporecivo potvrđen ne samo njegovim ustavnim ustrojem, već i službenim ustavnim imenom, te je plašenje javnosti navodno predstojećom i prijetećom federalizacijom bilo tog entiteta bilo cijele BiH ne samo štetan već i apsurdan čin.
Stoga, osporavajući federalistička načela i na njima temeljen ustroj BiH, Rezolucija zagovara antifederalistička, odnosno unitaristička načela ustroja i uređenja, suprotno i duhu i slovu Ustava BiH.
5. Rezolucija promatra konstitutivne narode kao zatvorene etničke zajednice
U BiH doista postoji etnička supremacija, suprotna duhu vremena u kojem živimo i europskim, pa i univerzalnim demokratskim vrijednostima. Mi, međutim, suprotno vašim stavovima iznesenim u Rezoluciji, izvor te supremacije ne vidimo u federalizmu, već u negiranju federalističkih načela, prije svega u primjeni načela „pripadničke demokracije“ pri izboru članova Predsjedništva BiH. To načelo je utemeljeno na shvaćanju konstitutivnih naroda kao zatvorenih etničkih zajednica kojima pojedinac mora osobno pripadati kako bi se mogao kandidirati za određene dužnosti. Takvoj retrogradnoj i antieuropskoj praksi mi suprotstavljamo primjenu načela suvremene, predstavničke demokracije, u kojoj za dolazak na bilo koju dužnost namijenjenu političkom zastupanju konstitutivnih naroda mora biti presudna većinska izborna volja glasača koji se na službenom popisu deklariraju kao pripadnici tih naroda. Konstitutivni narodi pri tomu moraju biti shvaćeni kao otvorene nacionalne zajednice u koje pojedinci neovisno o svojoj etničkoj pripadnosti slobodnom voljom mogu u političkom smislu stupati i iz njih istupati, te iz toga povlačiti pravo glasa za određena tijela vlasti sukladno zakonskim procedurama.
6. Rezolucija želi održati i pojačati nacionalnu supremaciju (prevlast, dominaciju) Bošnjaka nad Hrvatima u FBiH
Nacionalna supremacija koja se spominje u Rezoluciji definitivno postoji u BiH, ali se ona ogleda prije svega u institucionaliziranoj mogućnosti da Bošnjaci izaberu hrvatskog člana Predsjedništva BiH čak i u slučaju da svi Hrvati u FBiH glasuju za drugog kandidata, te da zastupnici županijskih skupština izabrani glasovima Bošnjaka izaberu dvotrećinsku većinu izaslanika u klubovima Srba i Ostalih, te trećinu izaslanika u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta FBiH. Time je Federacija BiH, de facto, pretvorena u bošnjački entitet, odnosno entitet s bošnjačkom dominacijom. Rezolucija, načinom usvajanja potvrđuje spomenutu dominaciju Bošnjaka nad Hrvatima u FBiH.
Ustavno-pravna teorija i politička praksa nedvojbenu su pokazale da svi oblici nacionalne supremacije u pojedinim dijelovima, pa i u cijeloj BiH, postoje upravo zbog nedosljedne primjene i izigravanja Ustavom propisanih federalističkih aranžmana, a ne zbog samog federalističkog karaktera tih aranžmana, kako se implicira Rezolucijom. Namjera Rezolucije, stoga, nije ukidanje nego jačanje nacionalne supremacije, i to u prvom redu Bošnjaka nad Hrvatima u Federaciji BiH. O tome, među ostalim, zorno svjedoči i činjenica da su Rezoluciju podržali svi nazočni zastupnici svih bošnjačkih stranaka, a odbacili i bojkotirali svi nazočni zastupnici svih hrvatskih stranaka u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
7. Rezolucija ruši hijerarhiju, ovlasti i nadležnosti tijela vlasti u BiH
Zastupnički dom Parlamenta FBiH zahtjeva od Predsjedništva BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH da Rezoluciju upute inozemnim tijelima, premda niti jedno od ta dva tijela državne izvršne vlasti ne podnosi političku odgovornost Zastupničkom domu Federacije. Ukoliko ste kao zastupnici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH željeli u ime svoga entiteta poslati zahtjev državnim izvršnim tijelima ovlaštenim za vođenje vanjske politike, da Rezoluciju proslijede inozemnim akterima, logično bi bilo da ste prije toga usuglasili tekst Rezolucije s kolegama iz druge polovine vrhovnog entitetskog zakonodavnog tijela, tj. iz Doma naroda Parlamenta FBiH. Rezolucijom se, doduše, predlaže ostalim tijelima zakonodavne vlasti na razini oba entiteta i države BiH da usvoje isti tekst, ali ste odbili sačekati svoje kolege iz drugih parlamentarnih tijela da to i urade prije upućivanja zahtijeva državnim vlastima, stavivši ih time pred svršen čin. Ovakvim postupkom se Predsjedništvu BiH i MVP-u BiH sa zahtjevom obratio samo jedan dio entitetske zakonodavne vlasti, te oni takav zahtjev mogu jedino odbiti, bez ikakvog utemeljenja da se zbog toga pozovu na političku odgovornost. U suprotnom bi čak mogli s pravom biti optuženi za rušenje ustavnog poretka BiH, tj. za davanje supremacije vašem domu nad svim ostalim tijelima državne i entitetske zakonodavne vlasti.
Uslijed svih pobrojanih razloga, pozivamo sve zastupnike bošnjačkih stranaka u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH da povuku Rezoluciju. Ukoliko se našem zahtjevu žurno ne iziđe u susret postarat ćemo se da o antidaytonskom, antiustavnom, antieuropskom, nedemokratskom, unitarističkom i hegemonističkom karakteru čina usvajanja Rezolucije obavijestimo sva nadležna tijela Europske unije i njezinih članica, te poduzeti odlučne političke mjere u cilju zaštite Daytonskog sporazuma i Ustava BiH, europskog puta, te hrvatske konstitutivnosti i jednakopravnosti.
Večernji.ba
