Hrvati u BiH godinama ističu nužnost izmjena izbornog zakonodavstva, koji bi im omogućio ravnopravnost i izbor legitimnih predstavnika u vlasti, što do sada nije bio slučaj.
Stoga je veliku pozornost izazvala izjava premijera Andreja Plenkovića, koju je novinarima dao u ponedjeljak u Mostaru nakon neformalne večeri na kojoj su uz trojicu članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića te Mladena Ivanića i Bakira Izetbegovića, sudjelovali i srbijanski premijer Aleksandar Vučić te crnogorski predsjednik Filip Vujanović.
Plenković je u cijelosti podržao stajališta hrvatske strane u BiH oko izmjena izbornog zakonodavstva.
Hoće li ovaj sastanak uroditi plodom i dati tako potrebnu težinu u postizanju ravnopravnosti Hrvata? O tome je u razgovoru za Direktno.hr govorio i komentirao aktivist za ravnopravnost Hrvata i kolumnist Marijan Knezović.
Podršku Republike Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića smatra vrlo produktivnom.
“Istodobno, krajnje je vrijeme da Hrvatska prestane govoriti kako želi stabilnu, mirnu BiH, jer toga nema bez težnji hrvatskog naroda u BiH. Tu je važno naglasiti da hrvatska Vlada ne treba misliti što treba Hrvatima u BiH, nego treba podržati ono što oni žele. Mi ne želimo da Vlada RH misli našim glavama, već da nas podrži u odlukama. Od izjava koje su iz Hrvatske dolazile posljednjih 25 godina, o zalaganju za ravnopravnost svih ljudi u BiH, nema ništa. One se podrazumijevaju”, ističe naš sugovornik.
Što bi to trebala Vlada RH reći?
“Hrvati u BiH osjećaju se ugroženo i žele drastične promjene. Jedna od njih je izmjena Izbornog zakona. On se mora promijeniti iz jednostavnog razloga, jer tako nalaže odluka Ustavnog suda budući da nije u skladu s Ustavom. Postoji zakonski rok do kada se mora donijeti novi Izborni zakon. Vrijeme je da Hrvatska prestane razmišljati našim glavama i da podrže ono što legitimno i legalno izabrani hrvatski predstavnici u BiH žele. To nekada i nije ono što želi većina, jer ponekad ti izabrani predstavnici znaju zakazati, no bolje je od isprazne mase koja se ponavlja 25 godina kako Hrvatska želi stabilnu BiH. Pitanje je kako doći do stabilne i ravnopravne BiH. Odgovor na kako je lako. Čak je i Europski parlament u svojoj rezoluciji iz 2014. godine jasno naznačio da mora doći do daljnje liberalizacije BiH”, smatra kolumnist Knezović.
Kako bi komentirali planove BiH ulaska u Europsku uniju. Tko to želi u BiH?
“Jedini proeuropski faktor u BiH su Hrvati. Jedini oni teže EU, i da se sutra održi referendum o pristupanju u EU, jedino bi Hrvati bili za to. Ostala dva naroda, ovisi kako bi se postavili njihovi čelnici. Bošnjaci su poprilično rezervirani prema EU, oni imaju dosta intenzivnu suradnju s Turskom, koja svakodnevno zahlađuje svoje odnose s EU. Srbi iz Republike Srpske također su rezervirani prema EU zbog bliskih veza s Rusijom.
Ako BiH uđe u Uniju, srpski političari iz Republike Srpske više ne mogu prijetiti o odcjepljenju. Gube alat o pregovaranju, koji vješto koriste već 25 godina. Hrvatima u BiH interes je ulazak u EU, iako su oni već građani EU s hrvatskim putovnicama. Veliki interes Hrvata u BiH je da se razviju pregovori s EU jer tada ona postavlja zahtjeve”, govori ovaj aktivist za ravnopravnost Hrvata
Koji su mogući problemi na koje će Hrvati naići u pokušaju ostvarenja izmjena izbornog zakona i ravnopravnosti?
“Tu je stvar poprilično očigledna. Zašto Bošnjaci zavlače s izbornim zakonom već godinama? Radi se o tome da 2018. godine opet imaju plan preglasati Hrvate. To nisu insinuacije, već se to ozbiljno govori po medijima, pojedini ljudi govore kako će se kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, iako znaju da neće biti birani od Hrvata”.
Kakav bi stav Hrvatske bio najbolji, a koji bi pomogao Hrvatima u BiH da ostvare ravnopravnost?
“Jedini izlaz Hrvata u BiH je da prestanemo tražiti nešto od te zemlje. Nikada nam to neće dati Bošnjaci. Mi kao politička nacija i konstitutivni narod moramo uzeti ono što nam pripada. Važno je promijeniti diskurs.
Državu u kojoj smo konstitutivan narod ne trebamo moliti da nam nešto da. Iz tog razloga smatram da bi medijski narativ iz Hrvatske trebao biti oštriji. Problem je što je treći entitet tabu tema u BiH i to je jedan od razloga što se pomaci uopće ne događaju”, zaključio je Marijan Knezović.
