Veliki tjedan i dani pred Uskrs su pripremni dani za veliki blagdan Kristova uskrsnuća.
Veliki četvrtak kršćanski je spomendan Isusove posljednje večere. Na ovaj dan do podne nema nigdje Svete mise osim one koju predvodi biskup u koncelebraciji sa svećenicima iz cijele biskupije na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje. Navečer svaka župa slavi Misu večere Gospodnje, to je početak najsvetijih dana u godini. Kad svećenik u misi zapjeva hvalospjev “Slava”, svečano zazvone sva zvona koja se nakon toga ne oglašavaju (“zavežu”) do mise vazmenog bdijenja na Veliku subotu.
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Veliki petak jedini je dan u cijeloj liturgijskoj godini kada Crkva ne dopušta slavljenje euharistije. Obredi Svetog petka koncipirani su u tri dijela. Prvi dio je Služba riječi, drugi dio je klanjanje križu dok je treći podjela Svete pričesti.
Velika subota je dan tišine i molitve. Blagoslivlja se vatra izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja označava Isusa Krista uskrsloga. Unosi se u procesiji u župnu crkvu koja je u mraku. Tek unosom uskrsne svijeće u crkvu pale i vjernici svoje svijeće i pale se sva svjetla, nakon čega slijedi svečani pjevani hvalospjev uskrsnoj svijeći.
Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, slavi spomen Kristova uskrsnuća te njegove pobjede nad smrću i grijehom, a podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.
Večernji.ba
