SARAJEVO – Radio-televizija BiH kao Javni RTV sustav BiH sastojao bi se od četiri Javna RTV servisa. U okviru toga BHRT 1 sa sjedištem u Sarajevu program bi emitirao na jezicima sva tri konstitutivna naroda, RTRS —sa sjedištem u Banja Luci na srpskom jeziku, RTV FBiH 1 —sa sjedištem u Sarajevu na bosanskom i RTV FBiH 2 —sa sjedištem u Mostaru na hrvatskom.
Nakon što Dom naroda Parlamenta BiH na svojoj posljednjoj sjednici nije podržao principe Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom RTV sustavu BiH, a prema kojem bi se produžio rok trenutnog sustava naplate RTV takse, dodatno se aktualizirala potreba da se u najvišem zakonodavnom tijelu države konačno razmotri i Prijedlog zakona o RTV sustavu na kojem radi Hrvatski narodni sabor, a sukladno dokumentu o transformaciji cjelokupnog RTV sustava.
Ivan Vukoja, predsjednik Odjela za informiranje, kulturu i sport u Glavnom vijeću HNS-a potvrdio je za naš list kako je očekivanje da će se Prijedlog zakona naći u parlamentarnoj proceduri početkom lipnja te kako se do tada očekuju i daljnji razgovori s partnerima u BiH. Kazao je i kako HNS-ov Prijedlog ne ugrožava bilo koga u BiH.
Javna rasprava
Podsjećamo, čelnici HNS-a nedavno su, nakon najave slanja izmjene izbornog zakonodavstva u parlamentarnu proceduru, naveli i kako bi se uskoro u Parlamentu trebao naći i Prijedlog zakona o javnom RTV sustavu, a koji bi, objasnili su, s jedne strane riješio pitanje opstojnosti i dugoročne financijske stabilnosti RTV sustava, a s druge omogućio i Hrvatima informiranje na vlastitom jeziku kroz ponuđeni model organizacije. U tom je kontekstu predsjednik HNS-a Dragan Čović naglasio kako je cilj da se konačno definira sustav koji može funkcionirati normalno i biti na usluzi svim žiteljima u BiH.
A nakon što je prijedlog transformacije Javnog RTV sustava predstavljen najširoj javnosti, organizirana je i javna rasprava te su se stvorili uvjeti da se pristupi i izradi zakonskog rješenja. Kako je naš list već pisao radi se o modelu koji bi trebao osigurati mogućnost stabilnog sustava financiranja što je više nego potrebno Javnom RTV sustavu, a istodobno bi omogućio da Hrvati, kao i druga dva naroda, mogu konzumirati svoje Ustavom zajamčeno pravo na jezik i kulturu. Naime, model transformacije koji je izradio HNS upravo se vodi natkrovljujućim načelom Ustava BiH prema kojem vlast proistječe iz naroda i pripada narodu te kako je ustavotvorac imenovao/ označio Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode. Time je Ustav BiH svakom od konstitutivnih naroda dao status „naroda iz kojeg proistječe demokratska i legitimna vlast“ te ih priznao kao zasebne kolektivitete/javnosti i priznao im jednaka prava u svim područjima i segmentima društvenog, političkog, kulturnog, medijskog i javnog života.
HNS-ov model upravo u tom kontekstu naglašava kako svaki konstitutivni narod, u okviru kulturne autonomije, mora imati mogućnost samostalno i slobodno (autonomno) afirmirati i reproducirati svoj vlastiti društveni, nacionalni i kulturni identitet i subjektivitet — svoj jezik, povijest, kulturu, običaje, norme i vrijednosti i to bilo kroz zaseban RTV sustav kao u Belgiji, bilo kao dio jedinstvenog Javnog RTV sustava zemlje, kao što je slučaj u Švicarskoj.
Model transformacije
Dratf Prijedloga zakona je već urađen, a on će, potvrdio nam je Vukoja, sadržavati prijedlog B iz dokumenta o transformaciji Javnog RTV sustava. Ovaj model održivog ustroja Javnog RTV sustava BiH u skladu s definicijom BiH kao države tri konstitutivna naroda i dva entiteta predviđa da u okviru ovako formatiranog Javnog RTV sustava BiH jedan servis bude prilagođen svim građanima kao državljanima BiH, a po jedan servis bi emitirao program u pravilu na jeziku jednog od konstitutivnih naroda.
Radio-televizija BiH kao Javni RTV sustav BiH sastojao bi se od četiri Javna RTV servisa koji programe proizvode i uređuju na način prilagođen potrebama pojedinih konstitutivnih naroda, ostalih naroda i građana koji žive u BiH te entiteta kao zasebnih javnosti unutar pluralnog bosanskohercegovačkog društva. U okviru toga BHRT 1-Javni servis u okviru BHRT-a sa sjedištem u Sarajevu program bi emitirao na jezicima sva tri konstitutivna naroda te bi obuhvaćao programske sadržaje namijenjene najširoj publici, svim javnostima i svim građanima u BiH. Također bi programski sadržaji afirmativno
konotirali i reproducirali društveni i politički identitet svih građana BiH.
RTRS — entitetski Javni servis RS-a sa sjedištem u Banja Luci bi program emitirao u pravilu na srpskom jeziku i s programskim sadržajima koji afirmativno konotiraju i reproduciraju nacionalni i kulturni identitet Srba u BiH. RTV FBiH 1 — Javni servis u okviru BHRT-a sa sjedištem u Sarajevu program bi emitirao u pravilu na bosanskom jeziku i s programskim sadržajima koji afirmativno konotiraju i reproduciraju nacionalni i kulturni identitet Bošnjaka u BiH. Istodobno, RTV FBiH 2 — Javni servis u okviru BHRT-a sa sjedištem u Mostaru program bi emitirao u pravilu na hrvatskom jeziku i s programskim sadržajima koji afirmativno konotiraju i reproduciraju nacionalni i kulturni identitet Hrvata u BiH.
Pored toga, ovaj servis, kao i ostali producira i emitira programske sadržaje namijenjene najširoj publici, svim javnostima i svim građanima. Sva četiri servisa Javnog RTV sustava BiH imaju obvezu emitirati program na cjelokupnom teritoriju BiH.
Termin “u pravilu”
Kada je u pitanju objašnjenje termina “u pravilu” on se odnosi na situaciju u kojoj bi primjerice servis sa sjedištem u Mostaru emitirao 60 posto programa na hrvatskom jeziku, po 10 posto na bosanskom i srpskom te 10 posto od BHRT-a 1 na bosanskom, srpskom ili hrvatskom jeziku ili njihovoj kombinaciji. Program preuzet/kupljen od vanjske, privatne produkcije na bosanskom, srpskom ili hrvatskom jeziku činio bi također 10 posto.
Načelo i termin u pravilu prvi put je korišten u Zakonu o radioteleviziji Federacije Bosne i Hercegovine iz 1999. godine, sadržanom u Odluci o restrukturiranju javnog RTV sustava u Bosni i Hercegovini, kojima je bilo predviđeno da unutar RTV FBiH postoje dva kanala: jedan u pravilu na bosanskom i jedan u pravilu na hrvatskom jeziku, navodi se u dokumentu HNS-a.
