Na početku summita NATO-a u Bruxellesu, američki predsjednik Donald Trump iskoristio je govor prilikom otkrivanja spomen obilježja u novom sjedištu saveza kako bi održao lekciju država saveznicama koje ne izdvajaju 2 posto svoga BDP-a za obranu.
– Članice NATO-a moraju konačno dati svoj pošteni dio doprinosa i ispuniti financijske obveze – rekao je Trump, dodavši da sad postoji “kronična potplaćenost”.
– To nije fer prema američkim poreznim obveznicima. Mnoge od tih država duguju masovne iznose – dodao je u govoru na otkrivanju spomen-obilježja posvećenog sjećanju na terorističke napade na SAD 11. rujna 2001. i aktiviranju članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji napad na jednu članicu tretira kao napad na sve.
Nakon napada 9/11 taj je članak aktiviran po prvi put u povijesti NATO-a, a lideri saveza nadali su se da će na današnjem otkrivanju tog spomen-obilježja u novom sjedištu NATO-a u Bruxellesu američki predsjednik izrijekom spomenuti članak 5. i svoju privrženost principu zajedničke obrane, na kojemu počiva NATO. To su očekivali posebno zbog toga što je tijekom kampanje, u srpnju 2016., Trump izjavio da bi, u slučaju agresije na neku članicu, odluku o tome hoće li SAD priskočiti u pomoć temeljio na procjeni je li ta članica dovoljno plaćala za svoju obranu. Trump, međutim, u današnjem govoru nije izrijekom spomenuo članak 5., a spomenuo je financijske obveze koje 23 od 28 članica danas ne ispunjava.
Govor je uglavnom posvetio upozorenjima koja se tiču terorizma, ali spomenuo je također i “prijetnju od strane Rusije”.
– Poruka Hrvatske će biti da se mi držimo obveza koje smo preuzeli u Walesu – rekla je predsjednica Grabar-Kitarović novinarima uoči početka summita. Cilj od ulaganja u obrambene sposobnosti u visini 2 posto nacionalnog BDP-a postavljen je, podsjetimo, na summitu u Walesu 2014. godine, a Hrvatska je ove godine na razini 1,23 posto BDP-a. Predsjednica Grabar-Kitarović izjavila je kako će do kraja godine Hrvatska imati planove o tome kako dostići cilj od 2 posto do 2024. godine. – Nije riječ samo o nečemu što od nas traži NATO, nego što Hrvatska sama želi, jer u ovo vrijeme novih ugroza, od terorizma do kibernetičkih napada i sličnog, doista moramo ojačati vlastite obrambene sposobnosti i prije svega se uzdati u sebe same – dodala je predsjednica.
Govoreći o drugoj poruci koju će RH uputiti na summitu, predsjednica je rekla da će to biti solidarnost u borbi protiv terorizma i solidarnost u potpori članku 5, odnosno da je napad na jednu članicu Saveza napad na sve članice. “Naravno, sve što se radi u ovom trenutku i u budućnosti jest prije svega namijenjeno u smislu odvraćanja. NATO kao savez nije usmjeren ni protiv koga već isključivo na obranu svojih vlastitih resursa, teritorija i ponajprije svog vlastitog stanovništva”, kazala je.
Na pitanje novinara hoće li Hrvatska preuzeti nove obveze nakon NATO-ova ulaska u koaliciju protiv IS-a, predsjednica je odgovorila niječno i dodala da Hrvatska i svaka članica NATO-a preuzimaju one obveze koje same odrede.
“Međutim, naravno da osjećamo tu potrebu biti solidarni sa svima i boriti se protiv terorizma općenito. Ja ću danas posebno upozoriti i na naše vlastito okruženje jugoistoka Europe gdje se moramo malo više fokusirati ne samo na prijetnje nego i na sve ono što je pred nama u smislu prednosti koje sa sobom nosi proširenje NATO-a. Dakle pozdravit ćemo pridruživanje Crne Gore NATO-u, ali isto tako upozoriti NATO da treba ubrzati pristupanje ostalih država na teritoriju jugoistočne Europe, od BiH preko Kosova do Makedonije, jer doista ne možemo ostaviti taj vakuum koji onda ispunjavaju neke treće strane, grupacije, ideologije i slično”, istaknula je Grabar-Kitarović, prenosi Večernji list
