U dokumentu koji je bio podloga za razgovore o provedbi Sporazuma i stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Bosne i Hercegovine i Europske unije, unatoč lomljenju kopalja, ponovno su istaknuti konstitutivni narodi, ali i vrijednosti uspostave građanskoga društva, čime je kompromisno razriješen još jedan prijepor nastao između službenog Zagreba i Berlina koji za BiH posljednjih mjeseci diktira nešto drukčiji pristup, piše Večernji list BiH. Naime, u pripremljenom dokumentu bili su posve izbačeni konstitutivni narodi, što je za službeni Zagreb, ali i bh. Hrvate iznimno značajna formulacija, doslovno posljednja crta obrane ispred koje više nema povlačenja s obzirom na politike koje vode Srbi i Bošnjaci te njihovu brojnost u zemlji.
Izbori u Mostaru i BiH
Hrvatska je do sada u četiri navrata uspjela blokirati njemačku inicijativu pa je EU u nekoliko navrata izašao s kompromisnim stajalištima u kojima se ističe važnost reforme Izbornog zakona koji je malim, ali sukcesivnim promjenama doveo do situacije da predstavnike Hrvata biraju drugi narodi: dva puta u zaključcima Vijeća EU, u dokumentu EU prema Vijeću sigurnosti UN-a za raspravu o BiH, a sada i u dokumentu o provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s BiH. O tome, nakon završenog sastanka na kojemu su bili visoka predstavnica EU za zajedničku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, koja je i potpredsjednica Europske komisije, te predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, nije bilo ni riječi. Mogherini se javnosti obratila zajedno s predsjedateljem Zvizdićem. Pri tome je naglasila važnost europskih integracija BiH za samu zemlju i regiju. Pohvalila je održavanje lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, ali istodobno izrazila razočaranje što ih nije bilo u Mostaru. U tome je kontekstu naglasila kako očekuje da će se izbori 2018. ipak održati, čime je jasno sugerirala kako se moraju provesti izmjene Izbornog zakona BiH. No, tijekom susreta u prvi plan je isplivao problem sa srpskim odbijanjem uspostave transportne zajednice te kasnijim modificiranjem toga stava.
Visoka predstavnice EU za zajedničku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini zatražila je da se opstrukcija vlasti RS-a prekinu jer će Bosna i Hercegovina biti jedina zemlja koja neće pristupiti toj transportnoj zajednici.
Bojazan od terorista
– Lošu uslugu napravili smo i Srbiji jer je Beograd izabran za sjedište transportne zajednice. Mislim da je to loša poruka. Nemamo puno vremena za ispravit stvari, ali ćemo i dalje inzistirati i tražiti od nadležnih vlasti da daju suglasnost za pristup BiH tom važnom tijelu. U suprotnom, riskiramo ostati bez značajnih sredstava i u toj oblasti – istaknuo je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović koji je prošloga tjedna, zajedno s kolegom Igorom Crnatkom, glasovao protiv prihvaćanja toga dokumenta. Vlasti BiH također su obećale i izmijeniti Zakon o trošarinama.
– U sljedećim mjesecima nastavit će se s reformama, poput usvajanja paketa o trošarinama, ali i usklađivati zajedničke politike u području energije, poljoprivrede i zapošljavanja – rekla je Mogherini. Otkrila je kako se u nedjelju susrela s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom koji joj je obećao da će “biti kooperativan”.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić istaknuo je kako se govorilo i o borbi protiv ekstremizma. U zaključcima EU navodi se kako Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje izražava “bojazan da je BiH zahvaćena fenomenom stranih terorističkih boraca i radikalizacijom”. U tom smislu je Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje pozdravilo važne mjere koje su poduzele vlasti BiH u protekloj godini. Vijeće je pozvalo državna tijela vlasti nastaviti s poduzimanjem koraka u tom smislu, prije svega, u sprečavanju i borbi protiv radikalizacije.
