Zakon o državnoj službi u institucijama BiH i Zakon o državnim službenicima RS-a koriste formulaciju da struktura državnih službenika u državnoj službi “okvirno odražava nacionalnu strukturu” prema posljednjem popisu stanovništva.
Hrvati diskriminirani pri zapošljavanju u državnu službu
Hrvati nisu na pravičan način zaposleni u federalnim institucijama vlasti i ne poštuje se zakonom utvrđeni nacionalni reciprocitet, zaključeno je na temelju zastupničkog pitanja koje je početkom godine postavila Dijana Zelenika, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, i odgovora koji su u međuvremenu stigli, piše Večernji list.
Naime, takvu konstataciju, nakon analize dobivenih odgovora iz federalnih institucija, iznijelo je i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, napominjući u svom zaključku kako se može konstatirati određena neujednačenost u smislu zapošljavanja konstitutivnih naroda u omjeru 1:2,3 u korist Bošnjaka.
Primjerice, u Federalnom ministarstvu kulture i sporta, od 50 djelatnika, 31 je Bošnjak, sedam Hrvata, pet Srba i sedam djelatnika iz reda ostalih.
U Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša, od 35 djelatnika, njih 29 su Bošnjaci, četiri su Hrvata, jedan Srbin i jedan iz reda ostalih.
To su, piše Večernji list, samo najdrastičniji primjeri nacionalnog disbalansa na štetu hrvatske komponente koja mora po zakonu zastupljena u institucijama vlasti, a taj disbalans manje-više je prisutan u svim institucijama federalne, ali i državne vlasti.
Većina ministarstva, nastojeći opravdati takav, po zakonu i Ustavu nedopustiv potez, poziva se na Agenciju za državnu službu, jasno definirane kriterije pri zapošljavanju u institucije vlasti, ali ih demantira konstatacija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH koja jasno kaže kako glede problematike zapošljavanja po nacionalnoj zastupljenosti ima nedorečenosti i da se to moraju ispraviti.
”Nacionalna ravnoteža narušena je u svim institucija izvršene i zakonodavne vlasti na štetu Hrvata, i to pitanje moguće je potencirati i pred Ustavnim sudom BiH”, navodi Večernji list i dodaje kako se tom problematikom bavio i Opservatorij za ljudska prava u BiH koji u svojoj analizi napominje kako sva tri zakona o državnoj službi sadrže odredbe koje se odnose na nacionalnu strukturu državnih službenika.
Zakon o državnoj službi u institucijama BiH i Zakon o državnim službenicima RS-a koriste formulaciju da struktura državnih službenika u državnoj službi “okvirno odražava nacionalnu strukturu” prema posljednjem popisu stanovništva.
Zakon o državnoj službi u Federaciji BiH koristi formulaciju ”Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalima i građani Bosne i Hercegovine bit će proporcionalno zastupljeni” koja je imperativne naravi.
I Venecijanska komisija je u svom mišljenju na nacrt Zakona o državnoj službi u institucijama BiH smatrala kako je takva formulacija u skladu sa standardima Vijeća Europe, dok je brisanje riječi “okvirno” smatrala suprotnim načelima nediskriminacije.
”Analognom primjenom tog mišljenja na Zakon o državnoj službi u FBiH, korištenje pomoćnog glagola ‘bit će’, koji ima imperativni karakter, ostavlja prostora za diskriminaciju”, piše Večernji list te dodaje da se, ako se uzme u obzir činjenica da rukovoditelj institucije ima diskrecijsko pravo s liste uspješnih kandidata izabrati bilo kojeg kandidata, može zaključiti da se na taj način može osigurati nacionalnu strukturu zaposlenih.
