Bošnjački dio institucija BiH ipak se odlučio na novi korak u zaoštravanju prema Hrvatskoj koju pokušava pritiskati da zamrzne sve aktivnosti na početku gradnje Pelješkog mosta.
Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović putem MVP-a BiH poslalo je ministru mora, prometa i infrastrukture RH Olegu Butkoviću “Obavještenje o pravnim smetnjama za izgradnju Pelješkog mosta”.
Osmanović zaključuje kako prije bilo kakvih pregovora o gradnji mosta treba zadovoljiti prvi uvjet – utvrditi razgraničenje na kopnu i moru između RH i BiH.
U svom dopisu obavještava hrvatsku stranu što će u BiH učiniti ne posluša li Hrvatska zahtjeve iz Sarajeva.
Soliranje ministra
Ako vaše ministarstvo, odnosno nadležni organi i tijela RH, nastave obavljati aktivnosti u pogledu izgradnje Pelješkog mosta unilateralno, sa žaljenjem vas moram obavijestiti da će Ministarstvo civilnih poslova BiH biti prinuđeno, u skladu sa svojim nadležnostima, pokrenuti aktivnosti izlaska BiH iz Ugovora o državnoj granici između RH i BiH te će pristupiti jednostranom proglašenju suverenih prava BiH prema konvenciji UN-a o pravu mora…, a kako su to učinile bivše jugoslavenske zemlje koje izlaze na jugoslavensko more”, stoji u Osmanovićevu dopisu.
Predsjedajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, međutim, za Večernji list kaže kako protivljenje projektu Pelješkog mosta nije stav države BiH, nego pojedinaca u bošnjačkim strankama, prvenstveno SDA.
U pozadini su određeni partikularni interesi kojima je cilj političko pozicioniranje za sljedeće izbore. Ne vidim u tome opće interese BiH, niti problem BiH kao države budući da je samo jedna stranka, post factum, iznijela određene zadrške.
To nije stav države BiH. Ja bih ovo nazvao pokušajima da se u našem Neumu ponovno aktualiziraju teme kao što su gradnja luke, skladište ukapljenog plina i željeznice. To neće proći. Radi se o neuspješnoj, od prije dobro poznatoj inicijativi jednog dijela krajnje nacionalističkih probošnjačkih strategija da se od jednog ekološki čistog prostora, turistički predodređenog, kao i jedinog izlaza naše domovine na more, napravi nešto sasvim drugo – rekao je Čović za Večernji list.
Sličnog je mišljenja tajnik Ministarstva prometa i komunikacija BiH Igor Pejić koji kaže da je još 2006. godine dogovoren projekt Pelješkog mosta između dvije države. Na temelju njega BiH ima ne jedan, nego pet prilaza otvorenome moru, kroz lukove mosta. I kao šlag na kraju je službeni dopis BiH institucija Europskoj komisiji u kojem se zaključuje kako BiH nema nikakve planove za izgradnju luke u Neumu, što je bila zadnja prepreka za gradnju mosta.
Bošnjačka politika sada to stavlja pod tepih i izlazi s novim stavovima.
Kako saznajemo, hrvatski dužnosnici u BiH ogorčeni su, kako to nazivaju, “soliranjem” jednog ministarstva BiH, bez ikakvih konzultacija s državnim vrhom, pa zbog toga pripremaju oštru reakciju na ovaj politički čin.
Oni bi koridor
Osmanović svoj dopis temelji i na zahtjevu “slobodnog izlaska BiH na otvoreno more”, što znači da traži koridor koji bi išao u dužini od 70-ak km kroz hrvatsko teritorijalno more.
Prof. Davorin Rudolf s ironijom kaže “koridor, do kuda, do Atlantika?
“Otvorenog mora” u klasičnom smislu u Sredozemlju više nema otkako su države proglasile razne eko i gospodarske zone.
Nema ni međunarodnih propisa, a nema ni potrebe utvrđivati bilo kakav koridor jer brod koji plovi u Neum koristi uobičajeni plovni put u hrvatskom teritorijalnome moru, a crta sredine ne zalazi u područje mosta niti je u neposrednoj blizini – kaže Rudolf.
Stav Vlade RH do sada je bio jasan – Pelješki most gradi se na nesporno hrvatskom teritoriju, konačno utvrđivanje granice ovdje je irelevantno, privremeni granični sporazum se primjenjuje, a neškodljiv prolaz za BiH jest osiguran.
