Marijana Petir hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu osvrnula se i razgovoru za Oslobođenje na trenutne odnose Hrvatske i BiH, gradnji Pelješkog mosta kao i položaju Hrvata u BiH. Intervju prenosimo u cijelosti.
Dio bh. parlamentaraca pisao je i Evropskoj komisiji te Parlamentu EU, tražeći da se zaustavi gradnja mosta kopno-Pelješac, te ističući da Hrvatska ne smije krenuti s izgradnjom bez suglasnosti bh. strane. Mislite li da bi EK odobrila “tek tako” novac i kolike su mogućnosti da se ta odluka Europske komisije poništi?
– Europska je komisija dodijelila 357 milijuna eura bespovratnih sredstava za projekt pelješkog mosta, ističući pritom u svojoj odluci kako će izgradnja mosta povezati Dubrovačko-neretvansku županiju s ostatkom zemlje i time olakšati protok ljudi i dobara, što će također znatno doprinijeti poboljšanju svakodnevnog života građana Republike Hrvatske. Europska komisija je odlučila poduprijeti ovaj projekt, prepoznajući upravo njegovu stratešku važnost, a imajući u vidu stroge procedure odobravanja projekata na razini EU, jasno je da u ovom projektu nema ničeg spornog.
Ideja o izgradnji pelješkog mosta nije nastala preko noći, ona je prisutna godinama te do sada nije bilo nikakvih neslaganja o tom pitanju, stoga ovakvi istupi pojedinih političara neugodno iznenađuju i predstavljaju potpuni politički promašaj, što je vidljivo iz toga jer su u njima ostali usamljeni. Smatram kako bi svoje napore trebali usmjeriti na rješavanje gorućih unutarnjih pitanja u BiH i provedbu potrebnih reformi, umjesto dovoditi u pitanje već odobreni projekt i stvarati dodatne tenzije i prijepore tamo gdje prijepora nema.
Kampovi uz granicu
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović opisala je BiH kao leglo terorističkih skupina. S druge strane, vjerski i politički lideri u zemlji oštro negiraju njene navode. Da li Grabar-Kitarović pretjeruje ili bh. lideri nešto skrivaju?
– Terorizam je neosporno jedno od gorućih pitanja današnjice – i to na globalnoj razini. Svaka država članica EU i one koje to žele postati moraju biti aktivno uključene u borbu protiv terorizma. Od današnjih opasnosti od terorizma ne smijemo zatvarati oči, jer postoje potencijalne prijetnje izvan i unutar granica EU. Pravosudni organi i policijske službe moraju funkcionirati kako bi identificirali potencijalne teroriste i spriječili potencijalne napade – to se jednako odnosi i na BiH i na Hrvatsku i na Belgiju i na Francusku. Nitko ne može biti više ili manje uključen u borbu protiv terorizma, nitko ne može zatvarati oči pred prijetnjama koje se pred nama nalaze, jer su u pitanju ljudski životi. Strani borci odlaze iz Europe i pridružuju se ekstremističkim skupinama, a potom se vraćaju. To se ne smije negirati, već je potrebno ozbiljno se uhvatiti ukoštac s tim problemom zato što on postoji. Da je taj problem izražen u BiH, upozorava i EUROPOL te brojni međunarodni stručnjaci, ne samo hrvatske obavještajne službe. A Hrvatska ima razloga za zabrinutost budući da se tik uz našu granicu kupuju cijela naselja koja se pretvaraju u vehabijske kampove, u kojima se obučavaju strani borci.
I Europski parlament je u svojoj rezoluciji naglasio da je BiH ozbiljno pogođena fenomenom stranih boraca i radikalizacije i izrazio zabrinutost zbog radikalizacije među mladim ljudima, od kojih se, u usporedbi s drugim zemljama regije, velik broj pridružio Daišu. Parlament je pozvao i na nastavak te jačanje poduzetih mjera za borbu protiv radikalizacije i terorizma te je pozvao na tješnju suradnju sa sigurnosnim službama u EU i susjednim zemljama, među ostalim i u pogledu razmjene informacija.
Prava Hrvata su zanemarena
BiH je aplicirala za članstvo u EU i dobila Upitnik. Ima li tu zasluge i koliko europskih političara, lobiranja hrvatskih europarlamentaraca i bh. političara?
– Hrvatskim europarlamentarcima je Bosna i Hercegovina na srcu, ne samo zato što su Hrvati konstitutivni narod u BiH nego zato što je BiH naš prvi susjed, Hrvatska s BiH ima najdužu granicu u Europi i podržavamo BiH na njenom europskom putu, jer smatramo da BiH pripada europskoj obitelji. Za to se zdušno zalažemo, ali smo svjesni i problema koji stoje na tom putu, stoga dobronamjerno pozivamo i na reforme i nužne promjene. Posebno ovdje želim podsjetiti na goruće pitanje položaja Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda, ali nažalost naroda u najnepovoljnijoj poziciji, naroda čija se ljudska, građanska i politička prava konstantno krše te se nadam da će u tom segmentu uskoro doći do nužnih promjena.
BiH je Upitnik dobila u prosincu 2016, te on još nije popunjen i vraćen u roku koji je bio prethodno utvrđen, pa su rokovi pomaknuti do kasne jeseni. Taj proces traje predugo, u njemu se zaista ogledaju svi problemi BiH, te dugotrajnost njegova popunjavanja, nažalost, ne budi nadu da su svi akteri u BiH jednako zainteresirani za europski put zemlje, što me osobno žalosti.
Kada će profunkcionirati Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje kao zajednički instrument EP-a i PSBiH? Hoće li EP pristati na poslovnik o radu i način odlučivanja kako je to predložila BiH – da za odluku moraju glasati dvije trećine članova unutar oba izaslanstva i svi članovi biroa Parlamentarnog odbora?
– Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje mora profunkcionirati čim prije, jer je on tijelo parlamentarne suradnje između BiH kao zemlje u pretpristupnom procesu i Europskog parlamenta. Neprihvatljivo je da BiH kao jedina zemlja u pretpristupnom procesu nema tu parlamentarnu vezu.
Odbor ima zadaću razmotriti sve aspekte odnosa između EU i BiH, te posebno provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji se zapravo nefunkcioniranjem odbora krši. Apeli za funkcioniranje odbora poslani su sa svih strana, uključujući i BiH, te s najviših institucionalnih razina. Odbor funkcionira na isti način sa svim drugim zemljama i nema razloga da se način rada odbora dovodi u pitanje.
Nefunkcionalna država
Najesen se očekuje izvješće EK-a o napretku BiH, ali i Parlamenta EU, a vjerojatno i nova rezolucija Parlamenta EU o BiH. Jeste li Vi za to da se zadrži princip federalizma unutar BiH kod eventualne unutrašnje reorganizacije BiH?
– Činjenica je sljedeća – da dvadeset i dvije godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma mi, nažalost, u BiH nemamo održivu i funkcionalnu državu, pri čemu su prava jednog od triju konstitutivnih naroda – hrvatskog u potpunosti zanemarena. Čvrsto podržavam europski put BiH i pozivam na provođenje nužnih reformi, uključujući i ustavne, koje će omogućiti potpunu funkcionalnost i stabilnost BiH, te ravnopravnost svih konstitutivnih naroda. Za ostvarenje tog cilja treba razmotriti federalizaciju kao mogući model.
Dnevnik.ba
