Onoga dana kad Hrvati kao narod budu mogli jednako sudjelovati u odlučivanju o budućnosti BiH, birati i smjenjivati svoje političke predstavnike bez bilo kakvih problema, onda će 25. studenog postati i hrvatski praznik. A do tad, Hrvatima će svečanosti u studenom završavati s 18. studenog – danom osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne, posljednjeg ustavno-pravnog okvira u kojem je hrvatski narod na području BiH imao mogućnost odlučivati sam o sebi.
Bosna i Hercegovina, barem njen bošnjački dio, u subotu 25. studenoga obilježava Dan državnosti. Na taj dan 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu usvojena je Rezolucija ZAVNOBiH-a u kojoj je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih.
Srbi taj datum odbijaju obilježiti kao dan državnosti moderne BiH, nego predlažu da to bude dan potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Istovremeno, Hrvati su do sada ima ambivalentan odnos prema 25. studenog. S jedne strane se zalažu za ono što je rečeno ZAVNOBIH-om, a odnosi se na jednakost naroda, dok su s druge strane svjedoci da BiH svakim danom sve više postaje sve, samo ne država jednakopravnih naroda.
„Nisam posebno osjetljiv prema tom danu. Za mene je 11. mjesec završen nakon što prođe 18. studenog (dan osnivanja HZHB, op.a.). Uvažavam značaj tog datuma za državnost BiH, no državnost BiH ne proistječe samo iz tog datuma 25. studenog, nego i iz nekih drugih povijesnih datuma“, prokomentirao je u izjavi za Dnevnik.ba zastupnik HDZ-a BiH u državnom Parlamentu Predrag Kožul.
Danas je 25. studenog definitivno datum kad samo bošnjačke elite slave Dan državnosti BiH, a to dovoljno govori o tomu koliko je BiH „država“. Moglo bi se slobodno reći da se obilježava „Dan tobožnje državnosti“, s obzirom na to da BiH danas nema gotovo nikakve elemente državnosti: vrhovni nositelj suvereniteta je međunarodni namjesnik – visoki predstavnik, u Ustavnom sudu BiH sjede stranci, a odluke tog suda se ne provode, monetarna politika nam ovisi o EU, ne postoji konsenzus o državnom uređenju, cijeli jedan entitet gotovo da i ne priznaje središnju vlast, cijeli jedan narod je, pak, gotovo izbačen iz mogućnosti utjecaja na državnu politiku…
„Kad bi danas državnost BiH značila konstitutivnost i jednakopravnost naroda koji u njoj žive, onda bi taj datum 25. studenoga za nas bio značajan. To bi bilo izvorno značenje tog datuma, ali nažalost činjenice danas nisu takve“, izjavio je za Dnevnik.ba Bariša Čolak, voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Hrvatskog narodnog sabora BiH i izaslanik u državnom Domu naroda .
„Svi znamo u kakvoj državi danas živimo. No, naprosto nema nam druge nego se boriti za vrijednosti demokracije, ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja. A kad ćemo to postići, to je jako teško reći. Trebat će nam puno vremena. Ipak, mi radi naše budućnosti od tog ne možemo odustati“, rekao je Čolak.
Datum 25. studenog u ovakvoj BiH za Hrvate, naglasio je, još uvijek nije dan za slavlje.
Čolak, pak, prepoznaje važnost spomenutog datuma u kontekstu povijesti, ali pojašnjava da ga je u ovakvoj BiH Hrvatima jako teško slaviti.
Marinko Čavara, predsjednik FBIH, inače član HDZ-a BiH, uputio je, pak, čestitku povodom dana državnosti BiH u kojoj stoji kako je BiH danas na raskrižju.
„Danom državnosti slavimo neovisnost BiH koja se i danas nalazi na raskrižju puteva. Daytonskim mirovnim sporazumom BiH je postala država s ustrojem kakav danas imamo, uz jasnu definiciju BiH kao države tri konstitutivna naroda. Budućnost BiH su europski i NATO put, a na tom putu čeka nas niz prepreka koje ćemo, uvjeren sam, uspješno prevladati“, poručio je Čavara.
Čestitiku povodom dana Državnosti BiH uputio je i predsjednik HNS-a BiH, HDZ-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović. On je ustvrdio kako “25. studeni pamtimo i slavimo kao povijesnu potvrdu državnosti naše domovine, zajednice tvorbenih i ravnopravnih naroda Srba, Bošnjaka i Hrvata, kao i svih njezinih žitelja”.
„Simbolika ovog dana i njezin preveliki značaj pozivaju nas da ga dostojno obilježimo i prisjetimo se svih onih vrijednosti koje smo svakodnevno dužni baštiniti, kroz javno djelovanje, ali i u odnosu na naše neposredno okruženje. Naravno, mjera državnosti nisu samo proslave, akademije, ceremonijali i manifestacije, već jasna i snažna posvećenost ideji BiH koja je čvrsto ugrađena u strukturu naše domovine i zajedničko povijesno sjećanje. To je ideja jedinstva u različitosti, ravnopravnosti, priznanja i prilagodbe, uzajamnog poštivanja i tolerancije; kulturnog, etničkog i nacionalnog pluralizma. Na razini javnog djelovanja ključni elementi koji su iskaz ideje državnosti su ustavnost i konstitucionalizam, odnosno vladavina prava koju je kroz svakodnevnu potvrdu u praktično-političkom djelovanju nužno jačati, jer samo se tako jača i ideja državnosti BiH”, naveo je Čović.
Hrvatski član Predsjedništva BiH je poručio i kako su jednakost i ravnopravnost krovna vrijednost našeg društva i jasna ustavna obveza.
„Ako bismo odustali od tih vrijednosti, odrekli bismo se i državnosti BiH, a to je nešto što sebi nipošto ne smijemo dozvoliti. Ljubav prema domovini pokazuje se i poštivanjem institucija, bez čijeg autoriteta i povjerenja u njih ne možemo imati državu na kakvu nas obvezuju vrijednosti koje svakog 25. studenog slavimo i obilježavamo”, istaknuo je Čović.
Unatoč Čovićevom blagoglagoljivim tonu o Danu državnosti BiH, činjenica ostaje da su Hrvati kao narod u BiH podijeljeni oko simbolike 25. studenog.
Iako su upravo Hrvati najveći zagovornici poštivanja onog što je suština 25. studenog, a to je da BiH nije ni hrvatska, ni srpska, ni bošnjačka, nego i hrvatska i srpska i bošnjačka, stanje na terenu nam govori da je BiH svačija samo ne hrvatska. BiH je danas država koja sustavno radi protiv dijela svojih stanovnika, Hrvata. Kao takva je Hrvatima zapravo neprihvatljiva.
Onoga dana kad Hrvati kao narod budu mogli jednako sudjelovati u odlučivanju o budućnosti BiH, birati i smjenjivati svoje političke predstavnike bez bilo kakvih problema, onda će to postati i hrvatski praznik. A do tad, Hrvatima će svečanosti u studenom završavati s 18. studenog – danom osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne, posljednjeg ustavno-pravnog okvira u kojem je hrvatski narod na području BiH imao mogućnost odlučivati sam o sebi.
Dnevnik.ba
