SARAJEVO – Federacija BiH započela je usklađivanje katastra, o kojem izbegli Srbi kao vlasnici 6.500 kvadratnih kilometara imovine u FBiH praktično nemaju pojma.
Ukoliko se što prije institucije RS ne uključe u taj proces, veliki dio te imovine mogao bi biti izgubljen.
„Već je problematično u bihaćkoj općini, a problema ima i u drugim općinama samo ljudi nisu svjesni da su u problemu.
Ta priča treba ponijeti za sobom opći državni interes institucija Republike Srpske da se uključe bilo poticanjem ljudi da se jave za svoju imovinu ili plaćanjem usluga tim ljudima za prikupljanje podataka, prijevoz itd.“, rekao je za „Nezavisne“ Radovan Grajić, pomoćnik ministra za izbjegla i raseljena lica RS.
Ukoliko se što prije institucije RS ne uključe u taj proces, veliki dio te imovine mogao bi biti izgubljen.
„Već je problematično u bihaćkoj općini, a problema ima i u drugim općinama samo ljudi nisu svjesni da su u problemu. Ta priča treba ponijeti za sobom opći državni interes institucija Republike Srpske da se uključe bilo posticanjem ljudi da se jave za svoju imovinu ili plaćanjem usluga tim ljudima za prikupljanje podataka, prijevoz itd.“, rekao je za „Nezavisne“ Radovan Grajić, pomoćnik ministra za izbegla i raseljena lica RS.
Najveći problem u svemu ovome predstavlja to što, za razliku od Republike Srpske, Federacija BiH, odnosno neka katastarska općina prilikom usklađivanja podataka katastra i zemljišnih knjiga javnost obavještava kroz „Službeni glasnik“ ili kroz javni oglas u lokalnim novinama koje su Srbima izbjeglim iz FBiH nedostupne.
U Republici Srpskoj je slučaj da se prilikom usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga ljudi pozivaju posebno, odnosno svaki katastarski vlasnik zemljišta dobija poseban poziv i u više od 90 posto slučajeva ljudi su obavješteni o čemu se radi.
„U FBiH posle šest mjeseci, ako se niko ne javi, oni upisuju na državu i onda se taj netko čija je imovina upisana na državu može žaliti i putem suda i uz plaćanje svih troškova tražiti povrat te imovine i dokazivati vlasništvo“, rekao je Predrag Jović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.
On je istaknuo da svi oni koji imaju imovinu u FBiH treba da odu u lokalnu zajednicu u kojoj imaju imovinu i na papiru napišu da je ta imovina njihova, a na osnovu tog papira nitko mu je ne može otuđiti.
On naglašava da su najbitniji faktor u tom poslu mediji jer informacija o tome u kojoj općini u FBiH se radi na usklađivanju katastra i zemljišnih knjiga mora doći do ljudi koji imaju tu imovinu, a žive van teritorije FBiH ili BiH.
„Naravno, tu su i institucije da pomognu i mi ćemo preko raznih udruženja i na svakom drugom mjestu govoriti ljudima da se jave“, rekao je Jović.
Povodom ovog problema nedavno je formiran i Odbor za očuvanje i zaštitu srpske imovine u FBiH koji čine kako pomoćnici i zamjenici ministara, tako i desetine raznih udruženja koja su i inicijatori organiziranja po ovom pitanju. Također u tom odboru nalaze se i predstavnici Srpske pravoslavne crkve, kao i dužnosnici pojedinih lokalnih zajednica u koje su izbjegli ljudi iz FBiH.
Smiljka Knežević, predsjednik Udruženja Krajišnika u Bijeljini i član Odbora za očuvanje i zaštitu srpske imovine u FBiH, kaže da oni kao udruženje ili odbor ne mogu uraditi ništa i da je nužna pomoć države, odnosno Republike Srpske i njenih institucija.
„Za razliku od Srba, Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj su daleko organiziraniji ali i postupak usklađivanja knjiga je drugačiji. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS putem svojih kancelarija traga i traži ljude koji imaju imovinu nevezano za njihovu nacionalnu pripadnost i u preko 90 odsto slučajeva uspijevaju da dođu do njih. FBiH samo putem ‘Službenog glasnika’ obavijesti ljude i onda kad se niko ne pojavi angažiraju nekoga da traga za NN licem i ukoliko ga ne nađe imovinu upisuju na državu BiH“, rekla je Kneževićeva.
Podsjećanja radi, proces usklađivanja podataka katastra i zemljišnih knjiga pokrenula je i financira putem kredita Svjetska banka.
Nezavisne
