“Hrvati Središnje Bosne su puno toga prošli u borbi za svoj ostanak i ne mislimo se odreći svoje povijesti, djedovine, kulture, svojih višestoljetnih samostana, odnosno svega onoga što kao narod na ovim prostorima baštinimo a što hrvatski narod u BiH čini bogatstvom , pa i temeljem Bosne i Hercegovine. Bez obzira koliko nas neki željeli prikazati destruktivnim faktorom, da nema Hrvata u BiH, ona bi se raspala, mišljenja je Bradara.
Gošća posljednjeg izdanja HRT-ove emisije “Pogled preko granice-Hrvati u BiH” bila je predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara.
Gordana Lovrečić vodila je razgovor koji je sniman u Etno selu Čardaci u Vitezu a Bradara se dotaknula svih aktualnih političkih zbivanja, prenosi Artinfo.ba.
Izmjene Ustava
“HNS BiH i HDZ BIH se godinama zalažu za promjene Ustava BiH jer po njemu (Daytonskom mirovnom sporazumu-Ustavu BiH) BiH nije ni funkcionalna ni upravljiva a ni pravedna država. Imali smo prvi Ustav FBIH koji je vrijedio do uspostave tzv. Alijanse, nakon kojega su visoki predstavnici mijenjali Ustav koristeći bonske ovlasti uglavnom na štetu hrvatskog naroda kojega su svaki put dodatno de konstituirali. Tako je između ostaloga omogućeno i da županije u kojima skoro i ne žive Hrvati mogu imati predstavnika u Domu naroda,odnosno omogućeno je Bošnjacima da Hrvatima biraju predstavnike “, kazala je Bradala te navela najočitiji, goraždanski primjer gdje prema popisu stanovništva žive 23 Hrvata koji imaju jednog izaslanika kao i Posavina u kojoj živi 54 000 Hrvata. “To nije ni proporcionalno ni pravedno a niti na tragu rješenja za BiH” kazala je Bradara te dodala kako oni koji imaju mogućnost birati Hrvatima njihove predstavnike, očito ne žele izgubiti tu mogućnost dok predstavnici hrvatskog naroda nemaju luksuz odustajanja od razgovora jer to prouzrokuje kaos, probleme, nerazumijevanje te u konačnici drugi smjer kretanja za BiH.
Travnik kao Mostar
Govoreći o ulozi županija i važnosti decentralizacije zemlje, Bradara je mišljenja kako upravo županije onemogućavaju da Federacije postane entitet većinskog, bošnjačkog naroda, koji bi onda osim političke prevlasti imao apsolutnu mogućnost upravljanja i sredstvima odnosno razvojem.
Na pitanje o statusu Hrvata Travnika, Bradara se ponovno vratila na nepravedne izmjene Ustava od strane visokih predstavnika koji su onemogućili jednake mogućnosti Hrvatima Travnika kao što ih imaju Bošnjaci Mostara. Od dviju paritetnih županija, Mostar je postao gradom slučajem, a Travnik nema ni status grada koji mu, kao središtu Županije zaista pripada.
“Hrvati Središnje Bosne su puno toga prošli u borbi za svoj ostanak i ne mislimo se odreći svoje povijesti, djedovine, kulture, svojih višestoljetnih samostana, odnosno svega onoga što kao narod na ovim prostorima baštinimo a što hrvatski narod u BiH čini bogatstvom , pa i temeljem Bosne i Hercegovine. Bez obzira koliko nas neki željeli prikazati destruktivnim faktorom, da nema Hrvata u BiH, ona bi se raspala, mišljenja je Bradara.
Procesuirati zločine
“Haški sud i bh. pravosuđe, nisu jednako tretirali sve strane i to je ono što najviše boli. Još tragamo za nestalima a premda je zločina bilo na svim stranama, za one nad Hrvatima u Središnjoj Bosni nitko nije odgovarao i to nam daje osjećaj nepravde i nesigurnosti. Nama ne trebaju isprike nego presude jer su hrvatski predstavnici procesuirani na svim razinama, od političkog rukovodstva do običnih vojnika. No, koliko god boljela nepravda ona nam daje snagu da ipak opstanemo na ovim prostorima”, prokomentirala je Bradara.
Na kraju intervjua, Bradara je kazala kako u Središnjoj Bosni i cijeloj zemlji nedostaje političke sigurnosti kako bi mladi imali osjećaj da ovdje ima budućnosti. “ŽSB je nakon HNŽ-a najhrvatskija županija, to je prekrasan prostor na kojem se i gospodarstvo razvija iz želje za opstankom. A zaista smo opstajali i u težim vremenima počevši od Osmanskih pa dalje. Imamo uvjete za sve vrste razvoja, od ekologije, gospodarstva, turizma… ali ništa bez političke stabilnosti, zaključila je Bradara.
Dnevnik.ba
