Konačan cilj bošnjačke politike u BiH, neovisno o tomu je li ona „lijeva“ ili „desna“, je uništiti državu triju konstitutivnih, ustavotvornih naroda, i na njenim temeljima izgraditi nacionalnu državu Bošnjaka. Prvi korak u ostvarenju tog plana je iz političke arene potpuno eliminirati Hrvate.
dnevnik.ba
POVEZANO
Ni daytonska ni europska nego bošnjačko – muslimanska BiH
Svaki novi intervju predsjednika SDA Bakira Izetbegovića pokazuje nam kako i zbog čega bošnjačka politika uništava daytonsku BiH – državu u svemu jednakopravnih konstitutivnih naroda – pokušavajući na njenim ruševinama izgraditi bošnjačko-muslimansku nacionalnu državu. Na teritoriji današnje FBiH.
U razgovoru za N1 Izetbegović je govorio o svemu i svačemu, no najvažnije je to što je otvoreno kazao kako je za njega (ali i cjelokupnu bošnjačku političku, medijsku i akademsku scenu) neprihvatljivo da hrvatski narod bira svoje legitimne političke predstavnike, koji bi onda u ime naroda obnašali vlast na svim razinama.
Time Izetbegović jasno poručuje hrvatskome narodu u BiH da ih ne smatra suverenim, nego Bošnjacima podčinjenim narodom te da ih vidi kao jednu folklornu zajednicu, a ne kao politički narod. S jedne strane to je potpuno uvredljivo za hrvatski narod u BiH, a s druge strane predstavlja potpuno otvoreno negiranje Ustava BiH u čijoj preambuli stoji da Bosnu i Hercegovinu tvore tri konstitutivna naroda i dva entiteta.
Kako Ustav BiH prepoznaje konstitutivne narode kao nositelje suvereniteta Bosne i Hercegovine, Izetbegović odbijanjem principa da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike zapravo Hrvatima u BiH otima njihov suverenitet i pokušava ih pretvoriti u svojevrsnu nacionalnu manjinu.
No, kako bi sa sebe skinuo teret odgovornosti za negiranje Ustava BiH, Izetbegović u priču o postizanju dogovora za izmjene Izbornoga zakona BiH, u skladu s presudom u predmetu Ljubić, uvodi i stranke tzv. bošnjačke ljevice. Tako kaže: „Sve u čemu se slože HDZ i ljevičarske stranke, ako nađu balans u tome, SDA neće biti problem. Svako rješenje gdje se oni usuglase, neće biti problem da se riješi“.
Time ne samo da pokušava „vruć krumpir“ promjena Izbornoga zakona uvaliti tzv. bošnjačkoj ljevici, nego zorno pokazuje kako na bošnjačkom političkom spektru ne postoji nikakva razlika u odnosu prema Hrvatima. Sve su strane tu složne i smatraju da Hrvate čim prije treba pretvoriti u zavičajno-folklornu zajednicu. K tomu, pokazuje i potpuno odsustvo bilo kakve želje da se dođe do rješenja, ali i potkapacitiranost SDA jer vlastitoj oporbi daje šansu da vodi politiku u ime Bošnjaka, iako je bošnjački narod dominantno glasovao za SDA na posljednjim izborima.
Potom dolazimo do njegova sjajnog „otkrića“ da su predstavnici međunarodne zajednice u BiH zajedno s SDA „kičma političkog života u BiH“.
„Međunarodna zajednica se uzda u SDA. To je kičma političkog života u BiH, to osjećam iz kontakta s njima. Stvari koje su se rješavale mi smo to rješavali sa međunarodnom zajednicom. Reformsku agendu smo mi pisali zajedno s njima, akcize zajedno radili, zakon o radu zajedno. Mi smo glavni suradnik. Da nemate SDA i međunarodne zajednice, sa ovakvim nedostatkom unutarnje kohezije i nespremnosti na kompromise, u ovoj zemlji bi nastao nered. To dvoje drži BiH na okupu”.
Izetbegović, pak, nije ovdje otkrio je li SDA sudjelovala u izradi nametnutih amandmana na Ustav BiH i Izborni zakon BiH kojim su oduzeta politička prava Hrvatima i koja su dovela do tog da se bošnjačkim glasovima može izabrati hrvatski član Predsjedništva BiH, a što je ovu zemlju dovelo na začelje svih eurointegrativnih procesa? Je li SDA sudjelovala u izradi nametnutog Statuta za Mostar, zbog čega se u gradu na Neretvi izbori nisu održali već deset godina? Jesu li spiskovi „nepodobnih“ političara, kojima je OHR zabranjivao političko djelovanja, pisani u centrali SDA? Je li SDA sudjelovala u kreiranju pravosudnog sustava u koji građani nemaju povjerenje?
Odgovore na ta pitanja mogli bismo čuti u nekom o sljedećih intervjua bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
A kako bi „pobjegao“ od problema u vlastitom dvorištu, Izetbegović se okrenuo prema susjednima Hrvatskoj i Srbiji. Tako sada otvara priču o granicama, o korištenju vodnih resursa o „mostovima koji zatvaraju BiH“. Na taj način on pokušava dezavuirati javnosti kako u BiH tako i u regiji, jer težište prebacuje na navodno loše međudržavne odnose kako bi skrenuo pozornost s procesa koji se odvijaju unutar BiH. Tako izgradnju mostova, korištenje vodnih resursa i granična pitanja on stavlja u istu ravan s Izmjena izbornog zakona BiH.
No, naposljetku je ipak do kraja otkrio karte i jasno kazao kako će Bošnjaci, kao od šale, ponovno nametnuti Hrvatima člana Predsjedništva BiH (fenomen Komšić), i to zbog toga što Čović „iritira Bošnjake“.
“Ako gospodin Komšić ništa nije radio godinama, recimo, za njega je radio gospodin Čović svojim odnosom prema Dodiku, odnosom prema Bošnjacima, prema Islamskoj zajednici, izjavama o islamskoj državi. Tako da je isprovocirao Bošnjake i napravio jednu energiju na kojoj se vrlo lako bez velika truda gospodin Komšić može vratiti na poziciju člana Predsjedništva. Kad i ako se to dogodi, svaki Hrvat i onaj koji je protiv gospodina Čovića će morati u taj tamo HNS i 90 posto će biti rezultat za gospodina Čovića”.
Nije, dakle, rekao kako će tamo neki „građani“ izabrati Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva, nego upravo Bošnjaci. Teško je ostati dosljedan u tako zamršenom klupku neistina i poluistina koje plete predsjednik SDA.
Konačan cilj bošnjačke politike u BiH, neovisno o tomu je li ona „lijeva“ ili „desna“, je uništiti državu triju konstitutivnih, ustavotvornih naroda, i na njenim temeljima izgraditi nacionalnu državu Bošnjaka. Prvi korak u ostvarenju tog plana je iz političke arene potpuno eliminirati Hrvate. No, već na tom prvom koraku su zapeli, jer ga pokušavaju provesti već punih 18 godina. Sad se nadaju, ako već ne može drugačije, da će „biologija“ i iseljavanje učiniti svoje (otud i likovanje na vijesti o iseljavanju Hrvata iz BiH) te pokušavaju što dulje zadržati status quo.
Cijena takve politike je uništavanje države BiH i bošnjačka je politika tu cijenu izgleda spremna platiti.
Dnevnik.ba
