Husejn Smajić, šezdesetpetogodišnji bugojanski privrednik, na svom imanju pronašao je, otkrio i od zaborava sačuvao arheološke ostatke gotičke crkve od prije 650 godina. Zemlju je poklonio Vrhbosanskoj nadbiskupiji, odnosno župi sv. Ante Padovanskog u Bugojnu, a izgradiće i novu crkvu u neposrednoj blizini one stare, srednjovjekovne.
Svratište trgovaca
Postavljanje kamena temeljca i početak radova, izjavio je za Oslobođenje Smajić, trebalo bi biti krajem maja ili početkom juna. Dodao je da očekuje od uzoritog kardinala Vinka Puljića da on postavi temeljac, te da je predsjednica prijateljske susjedne države Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, dok mu je uručivala 2014. godine nagradu, obećala da će posjetiti temelje srednjovjekovne katoličke crkve.
– Dobro došli u Veselu Stražu, u mjesto gdje je 1406. godine održan kapitul Bosanske franjevačke vikarije, a za njenog vikara izabran fra Marin Splićanin. Direktno se spominje u povelji kraljice Barbare 1414. i da je te godine Hrvoje Vukčić Hrvatinić pozvao Osmanlije u ove krajeve zbog sukoba sa ugarskim kraljem Sigismundom. Vesela je bila značajan srednjovjekovni grad, bilo je to kulturno, političko i duhovno središte župe Skoplja sve do dolaska Osmanlija u ove krajeve. Bila je značajno trgovačko čvorište, jer su se ovdje ukrštavali putevi koji su vodili preko Kupresa, Sinja i Klisa za Split, dalje za Zadar, zatim putevi dolinom rijeke Neretve, pa preko Prusca dolinom Vrbasa za Banju Luku i preko Rostova dolinom rijeka Lašve i Bosne, kazao nam je na početku razgovora Husejn Smajić.
Samostan spominje i fra Ivan Jukić, koji je kroz ove krajeve prošao 1850. godine, zatim Vjekoslav Klaić u “Istoriji Bosne”, gdje kaže da je Vesela lijepo muhamedansko katoličko selo u kojem se nalazi franjevački samostan, te pop Čavić koji je pisao o gradu Vesela Straža. Ovo je značajno mjesto gdje su dolazili kraljevi. U dokumentima se spominje da su ovuda prolazili dubrovački trgovci koji su jednom prilikom opljačkani od kneza Pavla Modrinića i kraljevog dijaka Stjepana Miloševića, koji su im oteli srebro koje su prevozili od Fojnice ka Splitu.
Podsjetimo, Smajić je, prilikom izgradnje vještačkog jezera na lokalitetu Crkvine u Bugojnu, naišao na temelje neke građevine.
Saznavši da bi to mogli biti ostaci franjevačke crkve, najvjerovatnije iz 14. stoljeća, obratio se Vrhbosanskoj nadbiskupiji od koje je tražio mišljenje i ponudio joj dio svoje parcele kako bi se na istom mjestu izgradila identična crkva kakva je nekada bila. Izrazio je spremnost i da finansijski potpomogne njenu gradnju.
Kardinal Vinko Puljić dao je svoj blagoslov za izgradnju crkve, poslao povjesničare koji su utvrdili istinitost, te poručili kako se radi o neprocjenjivoj vrijednosti. Tako je nakon dobijanja odobrenja od Kantonalnog zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa Srednjobosanskog kantona/Županije središnja Bosna u predgrađu nekadašnjeg srednjovjekovnog utvrđenja Vesele Straže izvršeno otkopavanje temelja franjevačke crkve, a kasnije i njihovo konzerviranje.
Temelji crkve su dimenzija 32 x 21,70 metara. Debljina zidova iznosi gotovo 1,60 metara, dok je njihova visina na pojedinim dijelovima 1,80 m. Prilikom otkopavanja temelja srednjovjekovne crkve pronađeno je 12 tijela pokojnika, kao i dvojna grobnica u kojoj je bio skelet sa dijelovima tkanine protkane zlatnim lamelama. Pronađena su dva dječija skeleta, kao i stećci u formi monolitnih ploča, koji su bili dislocirani sa primarnog položaja, ali i dijelovi posude u kojoj se čuvala sveta voda, dijelovi kamene vodovodne cijevi. Neki predmeti su izloženi u muzeju u Tomislav-Gradu, među kojima je svakako najzanimljivija tkanina (baršun) vezena zlatnim nitima.
Tradicija franjevaca
Kod temelja ranokršćanske crkve u Veseloj, Smajić je postavio toranj u kojem je slika Milosrdnog Isusa koju je darovao načelnik Općine Kupres Perica Romić. Slika je visoka 4,50, a široka 2,20 metara, a radi se o ulju na platnu koje je napravljeno 1944. godine.
Smajić je uvjeren da doprinosi poboljšanju međuljudskih odnosa u bugojanskom kraju.
– Upoznat sam sa radom bosanskih franjevaca, s njihovom tradicijom i baštinom, i mislim da je ovo najmanje što mogu uraditi kao građanin Bugojna, kao čovjek koji je odgojen da poštuje i cijeni drugog čovjeka. Od srca, u ime svoje porodice, darujem potreban dio imanja za izgradnju crkve, kao znak da je vrijeme da svjetlost pobijedi mrak, da iskrena ljudska namjera nadjača sve jazove ovozemaljske koji razdvajaju ljude, naglasio je Smajić.
Dosta je ljudi i firmi koji su se javili Smajiću i obećali pomoć prilikom izgradnje crkve. I to ljudi širom Bosne i Hercegovine, različitih nacionalnosti. Jedan od njih je Jovo Todorović iz firme Tehnosimp iz Laktaša. Pomoć je obećao, između ostalih, i bivši gradonačelnik Splita Željko Kerum, koji je posjetio temelje crkve.
