Volim Jajce
Aktualno BiH TOP

KAKO TO DA CRKVA PRIPADA ISLAMSKOJ ZAJEDNICI…

KAKO TO DA CRKVA PRIPADA ISLAMSKOJ ZAJEDNICI…
Kako nam je rekao predsjednik Općinskog vijeća Jajce Ivo Šimunović, glavnina razgovora se odnosila na pitanje crkve svete Marije i kako zaustaviti njezino daljnje propadanje. Krunjenje kraljeva u crkvi – To je crkva koja u kojoj je okrunjen kralj Stjepan Tomašević koji je dobio Papin legat od pape Pija II. Razgovarali smo o tome kako zaustaviti njezino daljnje propadanje. Očekujem kako će se razgovori o ovoj temi nastaviti na visokoj razini između čelnika vjerskih zajednica u BiH – rekao je jučer Šimunović za Večernji list. Inače, crkva trenutačno službeno pripada Islamskoj zajednici BiH i očekuje se kako će biti pokrenuti razgovori o tome da se ona vrati katolicima. Već ranije se u javnosti spominjala inicijativa o vraćanju crkve u posjed Katoličke crkve jer postoji velika želja vjernika da se ovo povijesno blago i nasljeđe vrati u stanje u kojem je nekada bilo. Iako je ova crkva tijekom stoljeća i ratova na ovim prostorima prolazila strahovita razaranja, većina njezinih zidova i dalje stoji. Unutrašnjost je obrasla travom i objekt je prepušten zubu vremena koji ga lagano uništava. – Želja svih katolika u Jajcu je da počnemo s obnovom ovoga objekta, crkva svete Marije je simbol upornosti i opstojnosti na ovim prostorima. Naša želja da je obnovimo znak je kako, unatoč svim nedaćama, nismo nestali s ovih prostora, nego smo i dalje tu i pokušavamo izgraditi suživot s drugim narodima koji žive na ovim područjima. Hrvati katolici žele spriječiti daljnje propadanje crkve u kojoj su krunjeni naši kraljevi i nadamo se kako ćemo naići na razumijevanje Islamske zajednice u cijeloj ovoj priči – objasnio je predsjednik Šimunović…
Glavni imam je podsjetio da postoji planska opstrukcija povratka vakufske parcele Medžlisu Jajce od strane vladajućeg političkog establišmenta u Jajcu. Međutim, ono što treba da znaju jeste da Medžlis Jajce neće odustati od namjere povratka parcele i da je pitanje samo vremena kada će parcela musale “Varošnice”, ako Bog da, biti vraćena u posjed Medžlisa Jajce.
Pitanje je : Kada će i dali će itko iz MIZ odgovarati  zbog ilegalne gradnje,više vjerski objekata je izgrađeno ilegalno na područje Jajca…

Prilikom turskog osvajanja Bosne maja i juna 1463. Katarina se spasila bijegom u Dubrovnik, dok su joj djecu Turci zarobili i odveli sa sobom iz Bosne tako da ih više nikad nije vidjela.

Tokom druge polovice 1464. Katarina dolazi u Rim gdje je, uživajući papinsku zaštitu, boravila do smrti oktobra 1478. Iako u tuđini, bez muža, djece i kraljevstva, Katarina je dostojanstveno podnosila svoje nedaće. Uvijek se očitovala kao zakonita nasljednica porobljenog kraljevstva. Talijanska i rimska javnost s poštovanjem je gledala na njezinu nezavidnu sudbinu. Nekoliko vijesti govore o njezinim tadašnjim javnim nastupima i njezinom kraljevskom držanju, kao prilikom prijenosa kostiju sv. Bernardina Sijenskog 1472. u gradu Akvili. Tom prilikom, pored markantnog lika kraljice obučene u crno, posebnu je pozornost privukla njezina pratnja.

Teže od svega ostalog, kraljici je padala razdvojenost od njezine djece koja su u međuvremenu primila islam. Godine 1470. zatražila je od milanskog kneza Galeazza Sforze pomoć u cilju oslobađanja svoje djece. Istu molbu kraljičino je poslanstvo u Milanu ponovilo 1474. godine. Sve to, kako je poznato, ostalo je bez pravoga odjeka.

Njezin boravak u središtu katoličanstva djelovao je na njezin vjerski život. Teška sudbina silila ju je da razmišlja o smislu života, da produbljuje kršćansko rješenje ljudskog životnog puta i da što bolje primjenjuje u svome životu pravila za pravo kršćansko življenje. U Rimu je stupila u vezu sa franjevačkim samostanom Aracoeli, bujnim rasadištem franjevačkog života. Tu je bosanska kraljica pristupila u bratstvo Trećeg reda sv. Franje. U crkvi samostana Aracoeli skupljalo se i društvo Bl. Djevice Marije, koje se, među ostalim, brinulo i za bolnicu sv. Alberta u Rimu. Katarina je s ovim društvom svojski surađivala i pomagala ga. Dugo su iza njezine smrti članovi toga društva davali jedanput godišnje služiti svetu misu za ispokoj njezine duše.

Zdravlja načetog životnim nedaćama Katarina je teže obolila te je kao zakonita nasljednica Bosanskog kraljevstva 20. X. 1478. odlučila napraviti oporuku.

U svojoj oporuci bosanska je kraljica najprije izrazila svoju volju da se pokopa u crkvi Aracoeli. Za posmrtne obrede i pokop ostavila je 200 dukata.

Papu Siksta IV i njegove zakonite nasljednike imenovala je baštinicima Bosanskog kraljevstva i zamolila ih da ga u cijelosti predaju njezinom sinu Sigismundu ako se vrati na kršćanstvo; ako Sigismund ne bi ponovno postao kršćanin da Bosansko kraljevstvo predaju njezinoj kćeri Katarini ako se ona obrati na kršćanstvo. Ako bi pak oboje ustrajalo u muslimanskoj vjeri, Sveta Stolica postaje vlasnica Bosanskog kraljevstva i o njemu može odlučivati prema svojoj uviđavnosti. Ostala svoja dobra, pokretna i nepokretna, razdijelila je kraljica svojim dvorjanicima koji se je vjerno služili tijekom svih 14 godina boravka u Rimu.

Crkvi sv. Jeronima “pro natione Sclavonorum” ostavila je kraljica sve ostale stvari iz svoje kapelice (misal, kalež s patenom i korporalom, kazulu i ostalo misničko odijelo zajedno sa svilenim oltarnikom).

Sinu Sigismundu ostavila je mač njegova oca, ukoliko bi se vratio na kršćanstvo, a ako ne bi postao kršćanin, onda je mač trebalo predati Balši, sinu njezina brata Vladislava.

Sve relikvije koje je posjedovala ostavila je bosanska kraljica crkvi sv. Katarine u Jajcu.

Pet dana nakon što je napravila oporuku, 25. X. 1478., kraljica Katarina je umrla i sahranjena u franjevačkoj crkvi Aracoeli, kako je to oporučno odredila. Grob joj je bio postavljen pred glavnim oltarom crkve. Nadgrobna ploča bila je ukrašena reljefnim likom kraljice u naravnoj veličini (1,78 m),  s krunom na glavi. S jedne i druge strane glave urezan je po jedan grb, kraljevski bosanski i obitelji Kosača. Ispod nadgrobne ploče bio je postavljen natpis bosanskom ćirilicom. Godine 1590., prilikom rekonstrukcije crkve, grob je pomjeren na drugo mjesto, nadgrobna ploča je skinuta i postavljena na najbliži stup. Tu se gubi svaki trag njezinim kostima. Današnji latinski natpis ispod nadgrobne ploče kraljice Katarine godine 1545. napravljen je rukom rimskog kaligrafa Ivana Palatino.

Kraljica Katarina umrla je u tuđini, ali nije ostala zaboravljena. Sam položaj njezina groba u jednoj od najpoznatijih crkava u Rimu, u službenoj crkvi rimske gradske općine, pred glavnim oltarom, jasno je govorio da je osoba u njemu zakopana prije smrti uživala izuzetan ugled

Tekst poslao čitatelj
www.volimjajce.com

dzamijajajce_0.jpgdzamijajajce_0.jpg~101 KBPrikaži Preuzmi (download)

received_10156402409459846.jpgreceived_10156402409459846.jpg~7

Povezani Članci

Čović: Izbori će biti održani u listopadu 2018. po novom izbornom zakonu

Volim Jajce

Priča o Jakovu

Volim Jajce

Predsjednik FBiH: “Tražimo partnere koji će poštivati ustavno – pravni poredak ove države”. 22. srpnja. 2019.

Volim Jajce
Učitavanje....