Volim Jajce
Aktualno BiH Zanimljivosti

Strana ulaganja i domaće ublehe – mora li baš po zakonu?

Arapska ulaganja u BiH, što je mit a što realnost?

(1. dio)

Naselja i resorti u široj okolici Sarajeva

 

Jedna od tema o kojoj se u BiH vrlo često vode, više ili manje utemeljene rasprave visina je stranih ulaganja koja dolaze iz arapskih zemalja. Pri tom, pobornici arapskih ulaganja daju tim ulaganjima pojačani značaj, dok se s druge strane njihovi protivnici arapska ulaganja minoriziraju smatrajući ih nebitnima.

Ako danas prođete Sarajevom možete primijetiti da na najfrekventnijim mjestima, na Trgu djece Sarajeva i na Trgu BiH ponosno blješte Shopping centri BBI i SCC, podignuti arapskim investicijama (navodno). Na sve strane se u Sarajevu reklamira „jedina islamska banka u Europi“ – BBI banka. U mjestima oko Sarajeva, naročito Ilidži, skora svaka agencija za nekretnine ima i arapski natpis na reklamnoj ploči. Ali, nije Bosna i Hercegovina samo od sarajevske vijećnice do Marijin dvora, odnosno nije samo Sarajevo Bosna i Hercegovina.

Strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu se prate od 1994. godine i od tada pa do 2019. godine, prema službenim podacima, u našu zemlju ukupno je uloženo 20,79 milijardi KM. Najznačajniji strani investitori dolaze (po visini ulaganj) iz Austrije, Hrvatske, Srbije, Nizozemske, Rusije i Njemačke. Suprotno očekivanjima, premda se o njima u posljednje vrijeme naveliko špekulira, ukupna ulaganja iz svih arapskih zemalja čine oko 6% stranih ulaganja. Velika većina arapskih ulaganja dolazi iz ove tri zemlje: Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Arapska ulaganja u BiH su od početka bila pod posebnom lupom pri čemu im se davala politička pozadina. Ta pozadina potječe iz prvotnih arapskih financijskih ulaganja koja su u BiH bila usmjerena na izgradnju velikog broja skupih islamskih vjerskih objekata. Za razliku od zapadnih ulagača koji su se vodili ekonomskim zakonitostima isplativosti prilikom investiranja, arapski su se investitori u BiH ponašali drukčije, često zanemarujući ne samo ekonomsku logiku nego i važeće zakone naše države. Radilo se uglavnom o investicijama u kupovinu zemljišta i nekretnina te trgovinu, a manje u proizvodne pogone, industriju i poljoprivredu.

Tek nekolicina ulaganja iz arapskog svijeta bila su usmjerena u proizvodnju poput ulaganja Zeraa Zeraa Agriculture Investment u Bosnaplod Brčko i Hepok Mostar, ili recimo investiranje Al Shiddi-ja u osnivanje start-up aviokompanije FlyBosnia. Važna je i napomena kako su arapska ulaganja većinom bivala usmjerena na područja sa dominantnim bošnjačkim stanovništvom što također ovim ulaganjima daje političku dimenziju.

Značajnija arapska ulaganja su krenula 2012. godine, a svoj vrhunac su doživjela tijekom 2015.-2016. godine. Upravo u to vrijeme su se institucije države BiH počele baviti zakonitošću rada brojnih arapskih poduzeća koje su pokrenute na području naše zemlje. Znakoviti pad se, dakle, počeo događati kada su vlasti BiH počele istraživati ponašanje arapskih investitora, poštovanje zakonskih procedura, plaćanje poreza i ostalih obveza koja vrijede za sve pravne osobe koje djeluju u našoj zemlji. Utvrđena su masovna kršenja zakona BiH, izbjegavanje plaćanja obveza, fiktivno poslovanje i gotovinska plaćanja, te brojne druge nepravilnosti.

Najznačajniju istragu arapskih investitora u BiH sačinio je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) koji je pri tom došao do zapanjujućih podataka.

Prema službenim podacima u Federaciji BiH registrirano oko 1600 poduzeća čiji su vlasnici iz arapskih zemalja. Najviše njih se nalazi u Kantonu Sarajevo i uglavnom imaju po jednu zaposlenu osobu. Više od 70 % registriranih firmi prijavilo je minimalni kapital do 2.000 KM. Iako mnoge među njima imaju vrijedne nekretnine, istraživanje CIN-a pokazuje da oni tu imovinu ne upisuju u kapital. Primjerice,  „Prva Zvijezda“, jedno od takvih poduzeća iz Sarajeva, raspolaže imovinom vrijednom oko osam milijuna maraka. Ovo poduzeće posjeduje 231.000 kvadratnih metara zemljišta sa stambenim objektima.

U objavljenim podacima također stoji kako su stanovnici država Bliskog istoka i sjeverne Afrike kupili su u Kantonu Sarajevo (KS) i okolici nekretnine veličine 2.150 nogometnih terena. Riječ je o 15,3 milijuna kvadratnih metara zemljišnih parcela dok se manji dio površine odnosi na 524 stana. Ova imovina je u proteklih sedam godina uknjižena na 160 poduzeća. Njihovi vlasnici su državljani Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Jordana, Sirije, Egipta, Libije te drugih zemalja.

Ohrabreni pozivima pojedinih bh političara da ulažu u BiH, arapski kupci počinju od 2012. godine masovno kupovati nekretnine u sarajevskim gradskim općinama te Hadžićima, Ilidži, Ilijašu, Trnovu, Vogošći, Visokom, Olovu, Varešu i Brezi. Otprilike u isto vrijeme je počelo i osnivanje poduzeća. Ovaj trend trajao je naredne četiri godine nakon čega je promet nekretninama počeo značajno opadati.

Arapski investitori najčešće su kupovali zemljišta u ruralnim dijelovima općina i mahom najavljivali izgradnju turističkih naselja od pet do 400 vila. U gradskim sredinama su, uglavnom, kupovali posjede za gradnju stambenih zgrada i hotela. Trećina kupljenih površina nalazi se na području Visokog, Hadžića i Ilijaša – općina koje su udaljene dvadesetak kilometara od centra Sarajeva. U ovim općinama investitori su najavili izgradnju više od 70 resorta, no prema dostupnim informacijama, djelomično ili potpuno izgrađeno je njih šest. Općine Ilijaš i Visoko usvojile su ili pokrenule procedure za izradu 35 planova za izgradnju turističkih naselja za firme koje su u vlasništvu arapskih investitora. Općinske vlasti u Hadžićima nisu željele dostaviti informacije o planovima gradnje na teritoriju ove općine. Prema onom što se moglo saznati putem objava investitora na njihovim internetskim stranicama ili vidjeti na terenu, u Hadžićima su od najavljenih 23 izgrađena najmanje tri resorta. Jedan od njih je „Sarajevo Resort“ u Oseniku, otvoren 2016. godine. Izgradila ga je firma „Gulf Real Estate“ u vlasništvu Kuvajćanina.

Istraživanje Službe za strance iz 2015. godine je pokazalo da od 691 ispitana poduzeća koja su, uglavnom, u vlasništvu Arapa, 469 nije bilo na prijavljenim adresama. Istraživanje je pokazalo i da 158 vlasnika poduzeća nije imalo reguliran boravišni status, dok njih 113 uopće nisu bili evidentirani da su ulazili u BiH.

Masovna izgradnja izoliranih ekskluzivnih naselja i resorta za arapske vlasnike u širem području oko Sarajeva prijetila je da dosegne zapanjujuće razmjere. Planovima je bilo predviđeno izgraditi naselja za ukupno oko 150 tisuća stanovnika samo u okolici Sarajeva. Ovu masovnu izgradnju su pratila i masovna kršenja svih građevinskih pravila. Objekti su građeni na zemljištu koje nije namijenjeno gradnji, bez građevinskih dozvola i urbanističkih suglasnosti. Izvođači su plaćani u gotovini bez ikakvih financijskih tragova poslovanja. Kada su inspektori počeli kontrolirati gradilišta, radovi su prekidani, a nedovršene građevine su ostavljane i napuštane, te takve stoje i dan danas.

Jedan od najvećih projekata je svakako bio i grandiozni projekt nazvan „Buroj ozone“ koji je danas u potpunosti propao i napušten projekt. Od ogromnog kompleksa ostalo je samo par nedovršenih kuća i velika izblijedjela ploča sa slikom planiranog naselja.

Što je krenulo krivo sa najavljenim ogromnim ulaganjima arapskih investitora? Možda je najbolji odgovor: zakon. Naime, rapidno slabljenje arapskih investicija se poklapa s pojačanom kontrolom agencija i inspekcija koje se brinu o zakonitosti poslovanja i gradnje. Već na početku su nalazi državne Službe za strance bili zapanjujući. Otkriveni su vlasnici poduzeća koji nisu nikada niti boravili u BiH, poduzeća koja nisu poslovala na prijavljenim adresama, niti bilo gdje. Inspekcije su otkrivale brojna fiktivna poduzeća osnovana sa minimalnim kapitalom i jednim fiktivnim uposlenikom koja su kasnije kupovala milijunski vrijedne nekretnine. Cijela naselja su građena doslovno bez jednog jedinog dokumenta. Arapski su se investitori ponašali kao da za njih ne vrijede zakoni ove države.

Jedno vrijeme je trajala takva gradnja, uglavnom uz potporu korumpiranih lokalnih političkih moćnika, ali je sve ubrzo postalo preveliko da bi prošlo nezamijećeno. Inspekcije su došle i sve se u trenu raspalo. Radovi su prekinuti, investitori nestali, započete građevine ostavljene nedovršene. Općinske vlasti, koje su trebale započeti proces rušenja nelegalno izgrađenih naselja, nisu imale komu dostaviti račune za troškove rušenja, jer se ispostavilo da su „investitori“ u stvari fiktivna poduzeća bez ijednog uposlenog koji čak i ne posluju na prijavljenim adresama.

Pored toga, javilo se i veliko negodovanje lokalnog stanovništva koje je u prvom trenutku blagonaklono gledalo na novo pridošle investitore. Pojedinci su se obogatili skupo prodajući zemljište. Poneki poduzetnici su zaradili gradeći objekte ne pitajući za dozvole i papire. Pokazalo se da su zatvorena naselja planirana isključivo za Arape. U nekoliko dovršenih resorta domaće stanovništvo nije imalo pravo pristupa te se samo kroz ogradu moglo vidjeti kako naselje izgleda iznutra. Domaći su mogli ući samo ako su bili uposleni na održavanju i čišćenju. Naselja su po inicijalnim zamislima predviđena kao neka vrsta eksteritorijalnih područja u kojima bi strani državljani organizirali život po svojim pravilima.

 

 

Projekti su propali zbog potpunog ignoriranja svakog oblika zakonske regulative. Desetine objekata su izgrađene bez bilo kakve dokumentacije, doslovce. Ovakvo ponašanje ukazuje na generalni stav kojeg „investitori“ s Bliskog istoka imaju prema BiH, njenim zakonima, ljudima, običajima i kulturi. Premda će se to rijetko čuti, ali u područjima u kojima su djelovali, arapski investitori su ostavili gorak okus i pitanje je bi li tu u budućnosti bili dobrodošli.

U sljedećem članku ćemo u svjetlu ukupnih arapskih investicija u našoj zemlji opisati naš doživljaj nedavno predstavljene inicijative za izgradnju resorta na području nekadašnjeg starog auto-kampa na Malom plivskom jezeru.

 

U članku su dijelom korišteni podaci do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Pozivamo vas da pogledate i video priloge magazina Žurnal i Centra za istraživačko novinarstvo koji govore o projektima arapskih investitora u široj okolici Sarajeva.

Žurnal: „Arapsko proljeće u Zlatnoj dolini“

https://youtu.be/G9RWOptbE9g

CIN: „Arapski resorti u ilegali“

https://youtu.be/Cy68NFTHOig

CIN: Popis stranih poduzeća i njihovog vlasništva u BiH

https://www.cin.ba/imovina-stranih-firmi-u-KS/

 

Povezani Članci

MOSTARSKI SAJAM “Jedan gospodarski gigant nam je partner, moramo biti ponosni”

Volim Jajce

Ispovijest fra Žarka, Jajčanina kojem je Papa odobrio odrješenje najtežih grijeha

Volim Jajce

Pet stvari koje Hrvati trebaju znati o hrvatskom jeziku

Volim Jajce
Učitavanje....